Situacija je, ako je vjerovati procjenama, nešto bolja u Hrvatskoj. Small Army Surveys procjenjuje da u Hrvatskoj postoji oko 186.000 komada neprijavljenog oružja. Uz još 390.000 komada onog registriranog, dođemo do brojke od oko 13,67 komada oružja na sto osoba, prenosi N1.

Prema podacima Small Army Surveya za 2018., civili u BiH posjeduju oko 1.185.000 komada vatrenog oružja. Registrirana je ni trećina, 353.000 komada, a neprijavljeno je 832.000 komada oružja.

U Sloveniji je 2018., procjenjuje Small Army Survey, bilo oko 196.000 neprijavljenih komada oružja. Ako to pribrojimo legalno registriranom oružju, u zemlji je, prema njhovoj procjeni, bilo 324.000 komada oružja ili oko 15,63 komada na 100 osoba.

Što se tiče legalnog oružja, u Hrvatskoj je, prema podacima MUP-a iz travnja ove godine, registrirano 314.783 komada vatrenog oružja. Od toga je 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja, zatim 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja. Ragistrirano je 47.470 komada oružja za držanje, 232.415 komada oružja za držanje i nošenje, a postoji i 34.898 komada oružja za koje je izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C. Najčešće se prijavljuje lovačko oružje, zatim ono za osobnu sigurnost, a treća najčešća kategorija je sportsko streljaštvo.

U Srbiji je broj legalnog oružja više nego dvostruko veći. U legalnom posjedu je čak 766.665 komada oružja. Registrirano je 232.310 pištolja, 361.716 komada lovačkog oružja i 64.658 komada sportskog oružja.

U Bosni i Hercegovini je u 2022. godini bilo registrirano oko 348.692 komada različitog oružja, podaci su državnog Koordinacijskog odbora za malo oružje i lako naoružanje.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Slovenije, 31. prosinca 2022. legalno oružje u ovoj zemlji posjedovala je 44.771 fizička osoba. Imali su ukupno 155.853 komada legalnog oružja. Od toga je većina oružja namijenjena za lov – 77.516 komada oružja u vlasništvu 19.881 osoba. Slijedi oružje za koje se izdaje posjedovno odobrenje (amaterski sport, nasljedstvo, oružje iz vremena legalizacije…). Takvog oružja ima 38.756 komada. Treća najzastupljenija kategorija je ono za profesionalni sport. Za sport je registrirano 15.506 komada oružja. Zastupljena je i kategorija sigurnosti s registriranih je 5.830 komada oružja. Ostalo oružje je uglavnom kolekcionarsko.

Predaja nelegalnog oružja

Od 1. rujna 2007. do 31. prosinca 2022. godine u sklopu kampanje „Manje oružja, manje tragedija“ u Hrvatskoj je prikupljeno 356.656 komada vatrenog oružja (od toga 6.273 komada automatskog oružja), 6.052.715 komada raznog streljiva i 6.154 kilograma eksploziva. Samo u prva tri mjeseca 2023. godine u sklopu kampanje „Manje oružja, manje tragedija“ u Hrvatskoj je prikupljeno 863 komada vatrenog oružja (od toga 170 komada automatskog oružja), 23.085 komada raznog streljiva i 17,92 kilograma eksploziva.

U BiH je od 2016. do 2020. uništeno više od 21.100 komada malog oružja i lakog naoružanja. Prema dostupnim podacima, u 2021. godini oduzeto je 1.396 komada oružja i više od 14 tisuća komada municije.  Prema podacima Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini tijekom 2022.godine oduzeto je 1.234 komada oružja u nelegalnom posjedu građana, 49.889 komada municije i 31 komad minsko-eksplozivnih sredstava, kao i 10,8 kilograma eksploziva.

PIxabay / Ilustracija

Što se tiče prikupljanja nelegalnog oružja u Srbiji, ono se intenziviralo nakon dvije tragične pucnjave koje su uzdrmale ovu zemlju prije 10-ak dana. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić objavio je u četvrtak da je prikupljeno 8.500 komada različitog oružja: 784 minsko-eksplozivna sredstva, bombe i zolje, kao i 398.450 komada municije različitog kalibra.

Za razliku od ostale tri zemlje kojima se u ovom tekstu bavimo, Slovenija nema tako izražen problem s nelegalnim posjedovanjem oružja. Slovenska policija ne raspolaže podacima o neprijavljenom oružju, ali na temelju dobivenih podataka o zapljenama ilegalnog oružja u odnosu na registrirano oružje, procjenjuje da se ne radi o jako velikim količinama. Na temelju raspoloživih statističkih podataka i svijesti o problematici, policija procjenjuje da tržište nije u ekspanziji, odnosno da je problematika u području zakonodavstva o vatrenom oružju u sadašnjim okvirima. U posljednjih šest godina policija je zaplijenila 3.641 komad raznih vrsta ilegalnog oružja. Većina je bila hladno oružje i pištolji.

Kažnjavanje

Hrvatski Zakon o nabavi i posjedovanju oružja predviđa kaznu od 660 do 5.300 eura ili do 60 dana zatvora za fizičke osobe koje bez odobrenja nabavljaju, drže ili nose vatreno oružje. Istom kaznom kaznit će se i osobe koje oružje upotrebljavaju na javnim mjestima ili tamo gdje se može ugroziti sigurnost građana, kao i oni koji daju oružje na upotrebu djeci suprotno odredbama Zakona.

Kazneno djelo Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari propisano je i Kaznenim zakonom. Prema tom zakonu, kaznom zatvora do tri godine kaznit će se svako tko neovlašteno izrađuje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili na drugi način sebi ili drugome pribavlja u posjed vatreno oružje, streljivo, eksplozivne tvari ili njihove sastavne ili rezervne dijelove čije je nabavljanje, prodaja ili posjedovanje građanima zabranjeno ili je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Također, kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj tko neovlašteno posjeduje, nabavi, izradi, proda ili razmjeni, uveze ili izveze veće količine vatrenog oružja, streljiva, eksplozivnih tvari ili njihovih sastavnih ili rezervnih dijelova, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Bosna i Hercegovina, kao i u mnogim drugim oblastima, nema državni zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije. Ova oblast uređena je s ukupno 12 zakona – na razini entiteta Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH te u Brčko Distriktu. Kazna za nelegalno posjedovanje oružja u BiH iznosi do tri godine zatvora, a previđene su i novčane kazne od 250 eura do 500 eura za fizičke osobe, odnosno od 5.000 eura do 7.500 eura za pravne.

Srpski zakon za nošenje oružja koje nema dozvolu nadležnih predviđa kaznu od dvije do 12 godina zatvora, a za neovlašteno nošenje oružja koje ima dozvolu za držanje predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina.

Što se tiče Slovenije, prema Zakonu o oružju, za prekršaj je propisana novčana kazna od 500 do 1.500 eura za držanje oružja i streljiva bez odgovarajuće isprave o oružju, a oružje se i oduzima. Međutim, u slučaju posjedovanja oružja, za koje nije moguće izdati oružnu ispravu, radi se o kaznenom djelu iz članka 307. Kaznenog zakona. Ovdje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakonom o oružju propisana je i novčana kazna od 500 do 1.500 eura za neovlašteno nošenje (ako se osoba ne pridržava zabrane nošenja, uporabe i nošenja oružja). I u slučaju ovog prekršaja izriče se sankcija oduzimanja oružja.