U tom bi području temperature mogle narasti za čak pet stupnjeva Celzija do kraja stoljeća, navodi se u zajedničkom izvješću Ciparskog instituta i Instituta Maxa Plancka za klimatska i atmosferska istraživanja. 

Za istočni Mediteran i Bliski istok predviđa se gotovo dvostruko veći porast temperature nego u drugim naseljenim dijelovima svijeta. 

Izvješće će biti predstavljeno na klimatskoj konferenciji UN-a (COP27) u studenome u Egiptu. 

Kombinacija manje količine oborina i rasta temperatura prouzročit će velike suše i ugroziti sigurnu opskrbu hranom i vodom. Usto mnoge zemlje neće biti pripremljene za porast razine mora, upozoravaju znanstvenici. 

"Takav scenarij rezultirat će brojnim izazovima za obalnu infrastrukturu i poljoprivredu te može dovesti do salinizacije obalnih vodonosnika, uključujući i one u gusto naseljenim područjima poput delte Nila", kazao je autor izvješća dr. George Zittis s Ciparskog instituta. 

Vodonosnici su podzemni propusni slojevi iz kojih se može crpiti voda. 

Znanstvenici preporučuju brzu implementaciju svega što je dogovoreno Pariškim sporazumom kojim se porast temperature nastoji ograničiti na manje od dva stupnja Celzija. 

"Pošto klimatske promjene ne poznaju granice i mnogi se regionalni problemi mogu proširiti, nužno je da države međusobno tješnje surađuju u borbi s klimatskim promjenama i ublaže njezine posljedice", kazao je Jos Lelieveld s Instituta Maxa Plancka i koordinator ovog istraživanja.