"Pravni instrumenti" su razne odluke, preporuke, međunarodni sporazumi i dogovori koje zemlje moraju ugraditi u svoj pravni sustav.

OECD, osnovan 1961. godine, ekskluzivni je klub 38 zemalja koje sebe nazivaju liberalnim demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima, te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD, sa sjedištem u Parizu, predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi.

Hrvatskoj vladi je ulazak u OECD "posljednji vanjskopolitički cilj", nakon ulaska u eurozonu i šengen. Pregovori o članstvu u toj organizaciji prema riječima ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, idu "jako dobro”.

Brojke, međutim, to baš i ne potvrđuju. Po podacima na internetskoj stranici OECD-a, Hrvatska do konca 2023. ima usklađenu petinu instrumenata OECD-a, odnosno najmanje od šest kandidata koji trenutno pregovaraju.

U Ministarstvu vanjskih poslova time nisu nimalo zabrinuti. "Otkako su otvoreni pregovori s Brazilom, Argentinom, Peruom, Bugarskom, Rumunjskom i Hrvatskom, Hrvatska je u pristupnom procesu najdalje napredovala odnosno imala je najviše rasprava pred odborima (14 od 25 odbora) i najviše misija za utvrđivanje činjenica (27)", kažu na Zrinjevcu. 

"Rasprava ispred preostalih 11 odbora planirana je tijekom 2024. godine. Isto tako, Hrvatska je već pozitivno ocjenjena od strane 2 odbora i 2 radne skupine, a očekujemo još pozitivnih mišljenja slijedom rasprava koje su održane tijekom jeseni 2023.g. Za ispunjavanje uvjeta za članstvo u OECD-u bit će potrebne pozitivne ocjene svih 25 odbora", dodaju. 

OECD je s Hrvatskom, Bugarskom, Rumunjskom, Argentinom, Brazilom i Peruom otvorio pristupni postupak u siječnju 2022., pet godina nakon što je iz Zagreba zaprimio zahtjev za članstvom.

Dio kriterija OECD-a i kandidata, naravno, bio je usklađen i prije formalnog otvaranja pregovora. Iako službeno pregovara dvije godine, Brazil je, primjerice, partner OECD-a od 2007. godine pa je tako unaprijed izjednačio neka područja.

Osim toga, Mađarska i Slovenija godinama su blokirale hrvatski ulazak u OECD. Prva zbog nezadovoljstva Budimpešte odnosom prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju, a druga jer Hrvatska nije priznala kontaminirani arbitražni postupak o razgraničenju, ali su naposljetku obje blokade povučene. 

Hrvatski dužnosnici zato, može se zaključiti, zapravo zadovoljni učinjenim jer je Hrvatska u ove pregovore, u usporedbi s ostalim kandidatima, krenula sa začelja. 

Premijer Andrej Plenković posjetio je sjedište OECD-a u listopadu i poručio da bi proces usklađivanja kriterija trebao biti okončan do kraja 2025. godine, s ambicijom da se formalno članstvo realizira u 2026.

Jedan vrlo važan kriterij bit će usvojen 24. siječnja.  Hrvatska će taj dan službeno postati potpisnica Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju.

Tim međunarodnim sporazumom je ukupno 46 zemalja utvrdilo podmićivanje stranih javnih službenika kao kazneno djelo prema svojim zakonima, te se obvezalo istražiti, kazneno goniti i sankcionirati počinitelje.

"Pristupanje Hrvatske Konvenciji predstavlja važan korak na njezinu putu ka članstvu u OECD-u, usklađujući se sa standardima OECD-a i najboljim praksama", izjavio je u studenom glavni tajnik organizacije Mathias Cormann, bivši australski ministar financija.