Na sastanku ministara kulture država članica, švedsko predsjedništvo Vijećem EU-a je predstavilo izvješće o napretku u usuglašavanju stajališta o Aktu o slobodi medija, koji je Komisija predložila u rujnu prošle godine.

“Naše je stajalište da je potrebno donijeti jedan takav akt. Mislim da on ima veliki potencijal pridonijeti onome što je važno, a to je jačanje profesionalnog novinarstva, jačanje medijskih sloboda na digitalnom tržištu kao i u borbi protiv dezinformacija”, rekla je ministrica Obuljen Koržinek nakon završetka sastanka.

Europska komisija je 16. rujna prošle godine predložila Akt o slobodi medija s ciljem zaštite pluralizma medija i neovisnosti i kako bi se spriječila pretjerana vlasnička koncentracija, osigurala transparentnost vlasništva i stabilno financiranje javnih medija, koji ne smiju postati stranački propagandni kanali.

Komisija je predložila uredbu koja sadrži skup pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija u EU-u. Predložena uredba uključuje, među ostalim, zaštitne mjere protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i protiv nadzora.

Stavlja naglasak na neovisnost i stabilno financiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja.

Također se predlažu mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Prijedlog uredbe bavi se i pitanjem medijskih koncentracija te se predlaže osnivanje novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge, koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela.

Ministrica Obuljen Koržinek je rekla da dio država članica ima određene dileme oko nadležnosti toga Odbora za medijske usluge, koji bi trebao uključivati sve regulatore i koji će sam po sebi imati određene ovlasti.

“Tu je donekle dvojben utjecaj koji će u tom Odboru ima Komisija. Međutim, mislim da su svi iznijeli stav da ćemo raditi dalje na tom tekstu, da je on potreban i da se mora pronaći konsenzus”, rekla je ministrica.

Prijedlog uredbe o slobodi medija razmatra Radna skupina Vijeća za audiovizualnu politiku i medije.

Cilj je postići dogovor o mandatu za pregovore u rujnu ili listopadu 2023. Suzakonodavci, Vijeće i Parlament, imaju zajednički cilj da se opći dogovor o toj uredbi postigne prije predstojećih europskih izbora u svibnju 2024.