Velikih epidemija covida-19 bilo je u drugim godišnjim dobima osim zime i u područjima poput Južne Amerike i Indije. Zašto se to događa, pita se u The Guardianu profesor Francois Balloux, ravnatelj Genetičkog instituta na londonskom University Collegeu, prenosi Index. 

Od početka pandemije, jedno od glavnih pitanja bilo je u kojoj će mjeri covid-19 pokazivati sezonsko ponašanje s većim brojevima slučajeva zimi. Većina respiratornih virusa, uključujući gripu i četiri endemska koronavirusa koji doprinose uobičajenim prehladama, pokazuju snažne sezonske obrasce, a većina infekcija događa se zimi na svakoj hemisferi.

Mehanizmi koji stoje iza ove sezonalnosti složeni su i nisu u potpunosti razumljivi. Uključuju izravni učinak klimatskih varijabli - RNK virusi s ovojnicom, kao što je covid-19, najbolje preživljavaju na hladnom i suhom zraku i pod niskom izloženošću ultraljubičastoj svjetlosti. Treba imati u vidu i glavnu značajku ponašanja domaćina, jer ljudi zimi provode više vremena u bliskom kontaktu u slabo prozračenim prostorima.

Četiri glavna čimbenika koja pokreću prijenos

Ipak, sezonalnost virusa ne znači da se ne može prenositi u određeno doba godine, sve dok su uvjeti povoljni za njegovo širenje. Da bismo to bolje razumjeli, sezonalnost moramo smatrati samo jednim od četiri glavna čimbenika koja pokreću prijenos. Ostala tri čimbenika su ponašanje domaćina, evolucija virusa i stope imunizacije u populaciji, koje se postižu prethodnom izloženošću patogenu i/ili cijepljenjem, ističe Guardian.

Ova će četiri čimbenika utjecati na dinamiku pandemije. Epidemiolozi koriste matematički koncept nazvan "R broj" za opisivanje ponašanja epidemija. To je srednji broj novih infekcija koje uzrokuju zaražene osobe tijekom vremena. Kad je R veći od 1, svaki pojedinac u prosjeku zarazi više od jednog novog domaćina, a broj slučajeva s vremenom raste. Kad je R manji od 1, broj slučajeva se smanjuje.

Društveno distanciranje kroz promjene u ponašanju, bilo dobrovoljno ili nametnuto od strane vlasti, smanjit će prijenos virusa. Budući da se razne intervencije socijalnog udaljavanja uglavnom provode zajedno te u kombinaciji s drugim čimbenicima, može biti teško procijeniti učinkovitost svake pojedine javnozdravstvene intervencije. Na primjer, o učinkovitosti zatvaranja škola i dalje se gorljivo raspravlja, dijelom i zbog toga što je utjecaj ove mjere teško razdvojiti od zbunjujućih varijabli kao što su druge intervencije u ponašanju, sezonalnost ili pojava prenosivih virusnih sojeva.

Virusi će se uvijek selektirati kako bi postali zarazniji

Virusi će se uvijek selektirati kako bi postali zarazniji. Entiteti koji se danas repliciraju imat će pretke koji su ostavili više potomaka. Sposobnost zaraze više domaćina ključna je za evolucijski uspjeh virusa. Povećana prenosivost može se postići različitim mehanizmima, poput većeg virusnog opterećenja ili zaobilaženjem imunizacije domaćina, omogućavajući tako sojevima da iskoriste veću osjetljivu populaciju. Alfa varijanta koja se pojavila krajem 2020. godine bila je suštinski zaraznija od prethodnih sojeva. Delta varijanta, koja je odgovorna za trenutačni nagli porast u Velikoj Britaniji, još je prenosivija od alfe, ali istodobno jedva da ima nešto veći potencijal zaraziti ljude koji su imunizirani prethodnom infekcijom ili cijepljenjem.

Imunizacija stanovništva i prethodnom prirodnom infekcijom i cijepljenjem smanjit će R broj smanjenjem udjela populacije kroz koji se virus može širiti. Kako se povećava udio populacije koja je cijepljena i/ili prethodno zaražena, populacija se približava pragu kolektivnog imuniteta, točki u kojoj svaki zaraženi domaćin u prosjeku zarazi manje od jedne osobe. Ova vrijednost iznosi oko 85 posto za delta soj, iako je malo vjerojatno da će se postići dugoročni, stabilni kolektivni imunitet stada protiv covida-19 jer će imunitet s vremenom oslabiti. Štoviše, iako su sadašnja cjepiva izuzetno učinkovita u smanjenju prijenosa te izbjegavanju težih oboljenja i smrtnosti, ona ne blokiraju 100 posto infekcija.

Imunizacija stanovništva nastavit će se povećavati cijepljenjem i infekcijama kako bi se postigla ravnotežna vrijednost. Velika Britanija će se vjerojatno približiti ovoj vrijednosti kad više od 90 posto odrasle populacije bude imalo antitijela protiv covida. Udio imuniziranog stanovništva neprestano će biti potiskivan opadajućim imunitetom, novorođenima i pojavom novih virusnih sojeva sposobnih djelomično zaobići imunitet, te istodobno povećavan infekcijama, reinfekcijama i cijepljenjem. Covid-19 će se i dalje razvijati, ali će na kraju doseći maksimalnu prenosivost, za koju se očekuje da će ostati veća zimi, nastavlja Balloux u Guardianu.

Epidemijska ravnoteža

Budući da će u bliskoj budućnosti većina britanske populacije biti cijepljena i vjerojatno će se vratiti kontaktima prije pandemije, očekuje se da će covid uskoro dostići epidemijsku ravnotežu. U ovoj će fazi biti uklonjena tri od četiri faktora. Budući da sezonalnost očito ostaje trajna, očekuje se da će pokrenuti epidemijsku dinamiku, gurajući R broj iznad 1 zimi i ispod 1 ljeti.

U ovoj će se fazi covid postati poput 200 drugih sezonskih endemskih respiratornih virusa u globalnoj cirkulaciji. Ukratko, moramo pričekati da se završi najgore od pandemije prije nego što sezonalnost postane čimbenik koji diktira stopu prenosivosti virusa.

Očekuje se da će velika većina infekcija u prethodno imuniziranih ljudi biti prilično benigna. Nismo uspjeli eliminirati covid-19 i vjerojatno to nećemo ostvariti u doglednoj budućnosti. Zahvaljujući učinkovitim cjepivima i izvanrednoj infrastrukturi za nadzor virusa, što nam omogućuje ažuriranje cjepiva kad god je to potrebno, oni koji imaju sreću da žive u bogatim zemljama suočavaju se s vrlo pripitomljenim neprijateljem, s vremenom vjerojatno usporedivim po morbiditetu i mortalitetu s gripom ili čak četiri koronavirusa prehlade koja su već u cirkulaciji.

Očekuje se da će se prijelaz covida-19 u endemičnost dogoditi progresivno s epidemijskim valovima smanjene amplitude tijekom zime. Ovo sezonsko endemsko stanje postići će se u različito vrijeme na različitim mjestima. Za veći dio Europe i SAD-a prijelaz prema endemičnosti već je uvelike u tijeku, a epidemijski valovi povezani s masovnim morbiditetom i mortalitetom, poput onih koje smo ranije doživjeli, vjerojatno se neće dogoditi u budućnosti, zaključuje Balloux u Guardianu.