U Srbiji se nizom skupova komemoriraju žrtve "Oluje", uz ocjenu da će Hrvatska tu akciju slaviti, a Srbija tugovati za poginulima, ubijenim i nestalima tijekom i nakon akcije kojom je hrvatska vojska i policija u kolovozu 1995. oslobodila područja pod kontrolom pobunjenih lokalnih Srba.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Hrvatskoj vidi kao "dan žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj zbog najvećeg etničkog čišćenja u Europi poslije Drugog svjetskog rata".

"Zločinačka operacija 'Oluja' bila je kruna paklenog plana, koji je počeo uskraćivanjem kolektivnih prava Srbima u Hrvatskoj, a okončan je uskraćivanjem prava na postojanje čitavom jednom narodu", ocijenio je i pisanoj izjavi Selaković.

Ministar obrane Nebojša Stefanović ocijenio je da će Hrvatska danas "proslaviti akciju u kojoj je ljudskost doživela potpuni sunovrat", dok će "Srbija danas tugovati, ali neće zaboraviti srpske žrtve, niti će drugima dozvoliti da zaborave", poručivši da "Srbija više nikome neće dopustiti 'Oluje' nad srpskim narodom".

Srbijanski ministar policije Aleksanadar Vulin istaknuo je da "Oluja" nije samo zločin i "sramota Hrvatske", nego "sramota UN-a, jer su protjerani Srbi živjeli u zonama pod zaštitom UN-a, bez oružja i obrane".

To je i "sramota EU-a, jer nije nikada rekla ni riječ osude za svoju članicu koja slavi najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata i obnavlјa i ustaške simbole i ustašku praksu prema Srbima" te sramota Haškog tribunala, jer ju je "proglasio zločinom, ali nije osudio zločince", smatra Vulin.

"Oluja je zločin, Bog može oprostiti, Srbi ne mogu ni oprostiti ni zaboraviti", istaknuo je srbijanski ministar unutarnjih poslova.

No, istovremeno dio dužnosnika šalje pomirljive poruke o budućnosti dvaju država i naroda.

Tako je Selaković istaknuo da Srbija i Hrvatska, kao susjedne zemlje "zbog budućnosti moraju graditi bolje odnose, ekonomski surađivati i pokušati da na nove generacije ne prenose predrasude i nasleđene animozitete prema onom drugom".

Potpredsjednica vlade i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocijenila je da su, uz obvezu sjećanja na tisuće ubijenih, nestalih i prognanih u "Oluji", očuvanje mira i stabilnosti najvažniji za budućnost regiona i da je odgovornost svih političara da rade na tom cilju.

"Mir i stabilnost koje želimo za srpski narod i za sve svoje građane jednako želimo i za sve druge narode u našem okruženju, jer samo tako možemo stvarati bolju budućnost na ovim prostorima", rekla je Mihajlović, uz ocenu da je "srpski narod pokazao da je narod koji zna i da pamti i da prašta".

Nazivajući "Oluju" "akcijom koja "apsolutno predstavlja etničko čišćenje", vođa najveće oporbene Stranke slobode i pravde Dragan Đilas je naglasio da je obljetnica "prilika da svi shvate koliko je važno pomirenje naroda koji žive na Zapadnom Balkanu, ali i kažnjavanje onih koji su zločine počinili".

"Bez takvog razmišljanja, nema trajnog mira i bolje budućnosti za sve koji žive na ovim prostorima",  rekao je Đilas.

Koordinacija srpskih udruga obitelji nestalih, ubijenih, poginulih i prognanih ne dvoji da je "Oluja" bila zločinačka akcija etničkog čišćenja Srba i objavila je podatke da je tijekom i poslije akcije ubijena i nestala 1861 osoba srpske nacionalnosti.

Od toga je 1211 civila, među kojima 548 žena i dvanaesetoro djece, a trajno je protjerano više 220.000 Srba, zapaljeno je više od 20.000 srpskih kuća i objekata, a više od 40.000 stanova u vlasništvu Srba trajno uzurpirano, tvrdi u priopćenju udruga.

U povodu obiljetnice "Oluje", u beogradskoj crkvi Svetog Marka održan je obred za stradale i nestale, a središnja komemoracija na kojoj će biti srbijanski državni vrh organizira se u četvrtak navečer u Novom Sadu.