- Radimo na šestom paketu sankcija, a među opcijama razmatramo i neki oblik naftnog embarga - rekao je dužnosnik EK za The Times.

- Kada uvodimo sankcije, moramo to napraviti tako da maksimalno pojačamo pritisak na Rusiju i svedemo na minimum kolateralnu štetu koju ćemo sami pretrpjeti - naglasio je Ddombrovskis.

Detalji sankcija još nisu dogovoreni, ali mogle bi uključivati postupno ukidanje uvoza ruske nafte ili uvođenje carina na izvoz iznad određenog iznosa, navodi The Times riječi potpredsjednika EK.

Rusija je najveći dobavljač nafte za Europu i u 2020. njezina nafta činila je četvrtinu europskog uvoza. Otprilike trećina bruto raspoložive energije u Europi proizvodi se iz nafte i naftnih proizvoda, u širokom rasponu sektora, od transporta do proizvodnje kemikalija.

Ukrajina i pojedine članice EU-a, uključujući i Poljsku i Litvu, zalažu se za embargo na rusku naftu i plin dok su Njemačka i Mađarska protiv te opcije u bliskoj budućnosti.

Trećina ruskih izvoznih prihoda generirana je prošle godine prodajom nafte i naftnih proizvoda. Europa trenutno troši oko 450 milijuna dolara ruske nafte i derivata dnevno, oko 400 milijuna dolara plina i oko 25 milijuna dolara ugljena, prema podacima think tanka Bruege.