Čelnici će također razgovarati o daljnjoj potpori Ukrajini, jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, sukobu na Bliskom istoku, o nezadovoljstvo europskih poljoprivrednika, migracijama.

Šefovi država i vlada država članica odlučivat će o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom na temelju preporuke Europske komisije, koja je prošli tjedan objavila izvješće u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak dugog puta prema članstvu u Uniji. Pritom je istaknula da će za pregovarački okvir na temelju kojeg se vode pritupni pregovori morati ispuniti još neke uvjete.

“Nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Vijeće da usvoji pregovarački okvir nakon što se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.”, kaže se u nacrtu zaključaka Europskog vijeća.

To su jedine dvije rečenice u nacrtu zaključaka u kojima se spominje Bosna i Hercegovina. Prema diplomatskim izvorima, prva rečenica ima velike izglede da prođe, osim ako neke baltičke države ustraju na povezivanju toga pitanja s Ukrajinom. Naime, baltičke države traže jamstva da će se prva međuvladina konferencija o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom održati u lipnju. Dio zemalja članica nije se spreman obvezati na tako nešto.

Druga rečenica u nacrtu zaključaka, koja govori o uvjetima koje BiH treba ispuniti da bi Vijeće osvojilo pregovarački okvir, prema diplomatskim izvorima mogla bi se mijenjati.

Bosna i Hercegovina je već ispunila neke od koraka koje je Komisije navela u svojim preporukama od 12. listopada 2022. godine. Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka koji su potrebni za napredak na europskom putu. To su usvajanje novog zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, zakona o sprječavanju sukoba interesa, zatim da BiH treba poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim razinama kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcioniranje sustava azila, zatim osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima te osigurati rezultate u funkcioniranju na svim razinama mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU-a.

Moguće je da će čelnici u svojim zaključcima jasnije precizirati uvjete za pregovarački okvir, ističu diplomatski izvori, jer je ovako kako su postavljeni 2022. teško kvantificirati i ocijeniti kada je koji uvjet ispunjen.

Čelnici će također razgovarati o prijedlozima pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju, ali se odluka o tome ne očekuje prije europskih izbora u lipnju.

Daljnja potpora Ukrajini koja se bori protiv ruske agresije te jačanje europskih obrambenih sposobnosti bit će jedna od ključnih tema.

“Naša glavna zadaća je osigurati brzu vojnu pomoć Ukrajini, nadovezujući se na nedavne inicijative poput one češke o brzoj nabavi i isporuci streljiva Ukrajini”, kaže se u pozivnom pismu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Češka je predvodnik inicijative kojoj se pridružilo više od desetak europskih država koja je omogućila da se prikupi gotov milijun prijeko potrebnih granata za Ukrajinu.

“Ovo Europsko vijeće bit će prilika za jačanje i ubrzanje tih napora”, dodaje Michel.

Na samitu će također biti riječi o provedbi sankcija koje je EU dosad uveo protiv Rusije te o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell predlaže da se 90 posto prihoda od zamrznute ruske imovine u Europi iskoristi za kupnju oružja za Ukrajinu putem Europskog instrumenta mirovne pomoći, a ostalih 10 posto za jačanje kapaciteta ukrajinske obrambene industrije.

Procjenjuje se da bi profit od zamrznute ruske imovine u Europi mogao dosegnuti iznos od tri milijarde eura na godinu.

Michel također ističe da je sada vrijeme za “paradigmatsku promjenu” prema obrani i sigurnosti u Europi.

“Europa desetljećima nije dovoljno ulagala u svoju sigurnost i obranu. Sada kada se suočavamo s najvećom sigurnosnom prijetnjom od Drugog svjetskog rata, krajnje je vrijeme da poduzmemo radikalne i konkretne korake kako bismo bili spremni braniti se te gospodarstvo EU-a postavim na ‘ratne temelje’”, kaže se u Michelovu pismu.

Ističe kako to znači veća izdvajanja za obranu, više zajedničke nabave te potrebu da se obrambenoj industriji olakša pristup privatnim i javnim fondovima i smanje administrativne prepreke.

U okviru vanjskopolitičkih tema na samitu, na kojem će se čelnicima EU-a pridružiti glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, bit će riječi i stanju na Bliskom istoku.

EU ponavlja da je rješenje sukoba u stvaranju dviju država Izraela i Palestine, koje bi mogle u miru koegzistirati. Također želi spriječiti eskalaciju sukoba, posebice na Libanon i u Crvenom moru.

Čelnici će na svom samitu razgovarati i nezadovoljstvu europskih poljoprivrednika koji već mjesecima prosvjeduju diljem Europe. Očekuje se da će čelnici podržati inicijative na kojima se već radi - smanjenju administrativnog opterećenja, jačanju poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, osiguranju poštenog tržišnog natjecanja, globalno i na unutarnjem europskom tržištu.