Izvješće s preporukama Europskoj komisiji usvojeno je s 513 glasova ‘za’, 122 protiv i 58 suzdržanih.

“Samo od početka pandemije kronavirusa 52 posto žena i djevojaka imalo je iskustvo s nasiljem na internetu. Broj je čak i veći među političarkama, aktivisticama, novinarkama i svim drugim ženama koje sudjeluju, ili pokušavaju sudjelovati u javnim debatama na internetu”, rekla je zastupnicima izvjestiteljica Sylwia Spurek iz Kluba Zelenih.

Spurek i Elissavet Vozemberg-Vrionidi iz Europske pučke stranke, također izvjestiteljica, predstavile su u ponedjeljak zastupnicima u Europskom parlamentu izvješće o zakonodavnoj inicijativi za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu.

“U današnje vrijeme nasilje na internetu postaje jedan od glavnih oblika nasilja nad ženama, s rastućom stopom diljem Europske unije, što bi nas trebalo zabrinjavati. Konkretno, oko 7 posto žena u Uniji uznemiravano je u kibernetičkom prostoru u posljednjih 12 mjeseci i jedna od 10 žena u dobi do 15 godina”, upozorila je Vozemberg-Vrionidi.

“Naša današnja zakonodavna inicijativa koju vam predlažemo pokušava odraziti zabrinutost o tome sve prisutnijem kaznenom djelu. Želimo imati holistički pristup kriminalizaciji ovih aktivnosti, a isto tako želimo zaštiti žrtve te vrste ponašanja“, kazala je.

Spurek je rekla da izvješće predstavlja preporuke za mjere koje treba usvojiti u područjima prevencije, zaštite, podrške, odštete žrtvama, kaznenog progona i kriminalizacije, kao i prikupljanja podataka i izvješćivanja. Također, rekla je da izvješće naglašava da sve radnje trebaju biti usmjerene na žrtve nasilja.

Isto tako, naglasila je da se izvješće ne odnosi samo na žene nego i na, “LGTBQ osobe koje se suočavaju s nasiljem na temelju svog rodnog identiteta i spolnih karakteristika” te je rekla da ono mora biti jaka poruka Europskoj komisiji jer smatraju da Komisija ne djeluje dovoljno po pitanju rodno uvjetovanog nasilja.

Zastupnici u Europskom parlamentu složili su se da je nasilje nad ženama prisutnije ako su one političarke, aktivistice ili novinarke, a zastupnica iz redova kršćanskih demokrata, Francesa Fitzgerald, iznijela je podatke da 87.000 žena svake godine biva ubijeno u svijetu, od čega njih 37.300 ubiju njihovi partneri ili bračni partneri.

“Dijeljenje privatnih fotografija i poruka bez privole, ponižavajuće poruke, zlostavljanje i verbalno zlostavljanje su čitav novi svijet nasilja, pomislite koje su psihološke posljedice onoga što bi se moglo dogoditi i vama”, naglasila je Fitzgerald.

Hrvatski zastupnik Ladislav Ilčić iz redova konzervativaca i reformista rekao je da nasilje nad ženama počinje onda kad se žena promatra isključivo kao objekt seksualne požude, a dobar dio političkog spektra “promovira seksualnu požudu, dok pravu, trajnu i vjernu ljubav, poput bračne – blati i obezvrjeđuje”.

Također, Ilčić je istaknuo da takva kultura dovodi do rađanja seksualnog nasilja te da kao odgovor na to nasilje, “isti ideolozi nude produbljivanje te ultraliberalne kulture kroz Istanbulsku konvenciju i rodnu ideologiju”. Naglasio je da to nije dobar put te da je potrebno okrenuti se prema promoviranju ljudskog dostojanstva svake žene, a to se može postići samo smanjivanjem nasilja nad ženama.

Zastupnicima se obratila i povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli koja je u ime Europske komisije govorila o Strategiji o digitalnoj jednakosti te je objasnila da ona predstavlja usvajanje određenih mjera u skladu s nadležnostima da bi se postigli ciljevi Istanbulske konvencije i kako bi se spriječilo kibernetičko nasilje nad ženama.

U izvješću o zakonodavnoj inicijativi naglašava da je Istanbulska konvencija najsveobuhvatniji međunarodni ugovor koji se bavi temeljnim uzrocima rodno uvjetovanog nasilja u svim njegovim oblicima i kojim se osigurava provedba zakonodavnih mjera za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu i izvan njega te bi se trebala smatrati minimalnim standardom. Također se oštro osuđuju pokušaji nekih država članica da diskreditiraju Istanbulsku konvenciju.

Dalli je naglasila da će se tako ostvariti i ciljevi iz izvješća o kojemu se na sjednici raspravljalo.

“Komisija će početkom iduće godine predložiti mjere s fokusom na prevenciju, zaštitu, potporu i pristup pravosuđu, a to će uključiti kriminalizaciju određenih oblika nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja na temelju postojeće pravne osnove”, kazala je Dalli.

Također, rekla je da su kaznena djela nasilja nad ženama i nasilja u obitelji prisutni u svim državama članicama te da će nove mjere pružiti čvrst temelj za daljnji rad na Strategiji za rodnu ravnopravnost te da “to uključuje i suradnju s internetskim platformama”.