“Najstrašniji dio oceana na kugli zemaljskoj – i to s pravom”, pisao je Alfred Lansing o putovanju istraživača Ernesta Shackletona u malom čamcu za spašavanje 1916. godine.

To je, naravno, Drakeov prolaz koji povezuje južni vrh južnoameričkog kontinenta s najsjevernijom točkom Antarktičkog poluotoka, piše CNN.

Nekada rezervat istraživača i morskih pasa, Drake je danas zastrašujući izazov za sve veći broj putnika na Antarktiku – i to ne samo zato što je potrebno do 48 sati da se prijeđe. Za mnoge je to što su se mogli pohvaliti da su preživjeli “Drake drhtanje” dio privlačnosti odlaska na “bijeli kontinent”.

Ali što uzrokuje ta “drhtanja”, koja mogu vidjeti valove visine od gotovo 15 metara kako udaraju po brodovima? Ispostavilo se da je za oceanografe Drake fascinantno mjesto zbog onoga što se događa ispod površine te vode. A za kapetane brodova to je izazov kojemu treba pristupiti sa zdravom dozom straha.

Sa širinom od 1000 kilometara i dubinom do 6 kilometara, Drake je golemo vodeno tijelo. Antarktički poluotok, koji posjećuju turisti, čak nije ni pravi Antarktik. To je tanji poluotok, koji se okreće prema sjeveru od golemog kontinenta Antarktika i seže prema južnom vrhu Južne Amerike – dva su usmjerena jedan prema drugome, pomalo poput tektonske verzije Michelangelova “Stvaranja Adama” u Sikstinskoj kapeli.

To stvara efekt točke uklještenja, s vodom koja se stisne između dviju kopnenih masa – ocean nadire kroz jaz između kontinenata. “To je jedino mjesto na svijetu gdje ti vjetrovi mogu gurati cijeli svijet bez udaranja u kopno – a kopno obično prigušuje oluje”, kaže oceanograf Alexander Brearley, voditelj otvorenih oceana pri Britanskom antarktičkom istraživanju.

Vjetrovi obično pušu od zapada prema istoku, kaže – a geografske širine od 40 do 60 poznate su po jakim vjetrovima. Otuda i njihovi nadimci “urlajuće četrdesete”, “bijesne pedesete” i “vrišteće šezdesete” (Antarktika službeno počinje na 60 stupnjeva).

Ali vjetrove usporava kopnena masa – zbog čega atlantske oluje imaju tendenciju udariti u Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, a zatim oslabe dok nastavljaju istočno prema Europi.

Tu je i brzina kojom voda protiče. Drake je dio najobimnije oceanske struje na svijetu, s do 1500 milijuna kubičnih metara koji teče u sekundi. Stisnuta u uski prolaz, struja se povećava, putujući od zapada prema istoku. Brearley kaže da je na površini to strujanje manje zamjetljivo – samo nekoliko čvorova – tako da ga na brodu zapravo nećete osjetiti. “Ali to znači da ćete putovati malo sporije”, kaže.