Godine 1990. u Europskoj uniji rođeno je 5,1 milijun beba, što je posljednja godina u kojoj je broj rođenih premašio pet milijuna, prenosi tportal.

Stopa fertiliteta varira diljem Europe

Stopa fertiliteta, koja označava broj živorođene djece po ženi, u 2022. godini značajno je varirala u Uniji, u rasponu od 1,79 u Francuskoj do 1,08 na Malti, prema podacima Eurostata, javlja Euronews.

Prosjek za cijelo područje EU-a bio je 1,46. Uključujući šire Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA), UK i zemlje kandidatkinje za EU, Gruzija (1,83) i Moldavija (1,81) prijavile su više stope od Francuske.

Dok je najveća stopa plodnosti zabilježena u Francuskoj, druge mediteranske zemlje, poput Malte (1,08), Španjolske (1,16), Italije (1,24), Grčke (1,32) i Cipra (1,37), imaju znatno niže stope. Nešto više razine zabilježene su u Rumunjskoj (1,71), Turskoj (1,63), UK-u (1,56), Njemačkoj (1,46) i Finskoj (1,32).

Hrvatska se smjestila na 19. mjesto, od 41 zemlje u Europi, sa stopom od 1,53.

Raste li ili pada stopa fertiliteta u Europi?

Proučavanje dugoročnih promjena stope fertiliteta u Europskoj uniji otkriva jasan silazni trend. Godine 1970. iznosila je 2,35, što je najviša zabilježena razina prije nego što je pala na najnižu razinu u kasnim 1990-ima, da bi 1998. dosegnula dno iznoseći 1,4, prema podacima Svjetske banke.

Zatim je počela postupno rasti, dosegnuvši nedavni vrhunac od 1,57 u 2016. godini. Prije dvije godine stopa fertiliteta u Uniji je iznosila 1,46 i približila se razini iz ranih 2000-ih, kada je bila oko 1,4. U zemljama EU-a značajno se promijenila u posljednjih 20 godina, smanjivši se u 13 od 27 država članica Unije između 2002. i 2022.

Irska i Finska izvijestile su o najznačajnijem smanjenju, obje za više od 0,4 boda, što odgovara padu od više od 20 posto.

S druge strane, Češka, Rumunjska i Bugarska doživjele su najveći rast, a svaka je porasla za više od 35 posto.

EU ima jednu od najnižih stopa fertiliteta u svijetu

U 2021. stopa u Uniji iznosila je 1,52 i najniža je nakon regije istočne Azije i Pacifika sa stopom od 1,49, prema podacima Svjetske banke.

Zapadna i središnja Afrika imale su najveću stopu, 4,98, zatim istočna i južna Afrika s 4,35 i arapski svijet s 3,14.

Globalna prosječna stopa iznosila je 2,27, a sjeverna Afrika i Bliski istok prijavili su stopu višu od 2,63. Sjevernoamerička stopa od 1,64 bila je malo iznad prosjeka OECD-a od 1,59.