Azerbajdžan i Armenija, dvaput su zaratili zbog Nagorno-Karabaha, prvi put ranih 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovno 2020. godine. U posljednjem ratu 2020. Azerbajdžan je vratio sve teritorije oko Nagorno-Karabaha koje je Armenija držala od 1994. godine, a miru je posredovala Rusija. Veliku podršku vojnoj akciji Azerbajdžanu daje Turska. Od prosinca Azerbajdžan je postavio blokadu jedinog puta u enklavu iz Armenije, poznatog kao Lačinski koridor. Optužio je Armeniju da koristi cestu za dovoz vojnih zaliha, što Armenija negira. Ovaj je potez izazvao i veliku humanitarnu krizu, piše N1.

Napetosti oko te regije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali u njoj živi oko 120 tisuća Armenaca, su već mjesecima visoke. Prijavljeno je da je jedanaest azerbajdžanskih policajaca i civila ubijeno u eksploziji mine i još jednom incidentu, javlja BBC. U glavnom gradu Karabaha čuju se sirene za zračnu opasnost. Navode kako su SMS porukama obavijestili građane da izbjegavaju legitimne vojne ciljeve.

Ministarstvo je navelo kako je obavijestilo ruske mirovne snage u tom području zajedno s tursko-ruskim nadzornim centrom koji pomaže u osiguravanju poštivanja prekida vatre dogovorenog 2020. godine.

Armenija navodi kako nema nikakve snage u Karabahu i da su njeni prioriteti isključivo humanitarni. Veliki dio Karabaha kontroliraju etničke armenske vlasti na koje Baku već dugo vrši pritisak s ciljem da ih raspusti i razoruža.

Video stanja na granici možete pogledati ovdje.