U prošlotjednom govoru, Putin je upozorio da, “u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu naše zemlje, ako treba braniti Rusiju i naš narod, sigurno ćemo iskoristiti svo oružje koje imamo na raspolaganju. Ovo nije blef.”

Ruski oružani sustav uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su “nestrateške” bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje, prema podacima Federacije američkih znanstvenika, prenosi CNN.

Što je taktičko nuklearno oružje i kako se ono razlikuje od “običnog” nuklearnog oružja?

Evo što trebate znati.

Taktičko vs. strateško

Taktičke bojeve glave dizajnirane su za korištenje na ograničenom bojištu, na primjer za uništenje kolone tenkova ili skupine nosača aviona. Te bojeve glave, čija je snaga usporediva s eksplozijom 10-100 kilotona dinamita, također se nazivaju “manjim” bojevim glavama.

U usporedbi s njima, ruske najmoćnije “strateške” nuklearne bojeve glave imaju snagu 500-800 kilotona dinamita i mogu uništiti čitave gradove pa čak i više od toga.

Naziv “slabe” bojeve glave” za taktičko oružje nije najtočniji, pošto je snaga 10-100 kilotona dinamita još uvijek dovoljna da izazove masovno uništenje: svijet je to saznao 1945. kada je SAD bacio atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu.

Te bombe imale su snagu ekvivalentnu 15 i 21 kilotone dinamita – slično kao i rusko taktičko nuklerano oružje.

U inicijalnim udarima na Hirošimu i Nagasaki odmah je poginulo 70.000 i 35.000 ljudi, a deseci tisuća kasnije umrli su od oslobođene radijacije, navodi se u američkim vladinim arhivama.

Alex Wellerstein, direktor studija o znanosti i tehnologiji na Stevens institutu tehnologije u New Jerseyu, kaže da se nuklearno oružje ne razlikuje toliko po snazi, već po metama.

“Atomske bombe bačene na Japan bile su dio ‘strateških’ napada kojima se željelo uništiti motivaciju i zastrašiti japansko vodstvo toliko da se preda. Bomba snage 15 kilotona dinamita bila je ‘strateška’ zbog toga gdje je bačena,” napisao je Wellerstein na blogu o sigurnosti ranije ove godine.

Drugi, uključujući bivšeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, kažu da razlika uopće ne postoji.

“Ne vjerujem da postoji išta što možemo nazvati ‘taktičkim nuklearnim oružjem’. Svako nuklearno oružje iskorišteno u bilo kojem trenutku strateški mijenja čitavu situaciju,” rekao je na saslušanju u Kongresu prije četiri godine.

Rusija (i ranije Sovjetski savez) je izradila i održava veliku zalihu taktičkog nuklearnog oružja.

Prvotno razmišljanje bilo je da bi korištenje takvog oružja na bojišnici vođama dalo opciju da se odluče na jedan udarac koji bi spriječio poraz bez da se posegne za najvećim nuklearnim oružjem koje bi, nakon protunapada, dovelo do “nuklearnih napada koji bi uništili civilizaciju,” napisala je Udruga zabrinutih znanstvenika.

Na svojoj stranici, ta udruga takvo razmišljanje naziva “pogrešnim i opasnim.”

“Taktičko nuklearno oružje… znači i veću nesigurnost i povećava mogućnost da će zemlja povjerovati da može narediti ograničeni napad bez posljedica,” kaže organizacija.

Neki analitičari podržavaju tu teoriju.

U komentaru koji su ovog ljeta objavili, Sidharth Kausal i Sam Cranny-Evans s britanskog Royal United Services instituta kažu da bi korištenje taktičkog nukleranog oružja na zapovjednim centrima i zračnim bazama u Europi moglo ograničiti civilne žrtve u okolnim područjima.

Na primjera, izvješće instituta kaže da bi lansiranje taktičke nuklearne bombe u koridoru Sulwaki – kopnenoj granici između NATO članica Poljske i Litve koja razdvaja rusku enklavu Kalinjingrad od Bjelorusije – izazvalo nekoliko stotina civilnih žrtava.

Stvarnost je vjerojatno potpuno drugačija.

“Američki stručnjaci predviđaju da bi sukob u kojem se koristi taktičko nuklerano oružje vrlo brzo eskalirao izvan kontrole,” kaže na blogu Udruga zabrinutih znanstvenika.

“Simulacija sveučilišta Princeton američko-ruskog sukoba koji bi započeo korištenjem taktičkog nuklearnog oružja predviđa ubrzanu eskalaciju u kojoj bi poginulo ili bilo ozlijeđeno više od 90 milijuna ljudi,” kaže Udruga.

U reakciji na Putinovu prošlotjednu prijetnju, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) kaže da je Europa danas mnogo opasnije mjesto za korištenje nuklearnog oružja nego Japan 1945., koji je tada imao manju populaciju i bio je relativno izoliran.

U Europi danas, “jedna jedina nuklearna detonacija vjerojatno bi ubila stotine tisuća civila i ozlijedila još mnogo više; kasnija radijacija mogla bi kontaminirati ogromna područja na teritorijima više zemalja,” napisali su iz ICAN-a na svojoj stranici, prenosi N1.

“Hitne službe ne bi mogle efikasno odgovoriti na izazove, raširila bi se panika koja bi izazvala masovne emigracije i ogromnu ekonomsku krizu. Naravno, više detonacija izazvalo bi mnogo gore posljedice,” dodali su.