Francuski bi građani svakog dana, nakon vremenske prognoze i između televizijskih emisija, trebali dobivati informacije o opterećenju električne mreže, popraćene zelenim, žutim i crvenim simbolima koji će pokazivati koliko je struje dostupno, izvijestio je dnevnik Le Parisien prošli tjedan.

Ideja je iznenadila mnoge, a koliko je doista neobična, upitali smo člana udruge Splitski potrošač i stručnjaka za kupoprodaju električne energije Nenada Kurtovića.

On ističe da nije nikakvo čudo što je ideja o “strujnoj prognozi” došla iz Francuske jer su upravo oni putem EDF-a (njihov HEP) puno radili na upravljanju potrošnjom kupaca iz kategorije kućanstva. “Dovoljno je navesti da njihova kućanstva jako dobro znaju što je priključna-zakupljena snaga i vršno opterećenje, uslijed čega se u Francuskoj i primjenjuje ovaj tarifni element kao godišnja pretplata (za snagu)”, rekao je Kurtović.

Strujna prognoza – odlična metoda savjetovanja građana

Po njegovom mišljenju ovo je idealna metoda savjetovanja građana:

“Štednja može biti potaknuta samo savjetima, može se poticati financijski, bilo nagradama ili kaznama te prisilnom štednjom, odnosno redukcijama. Što se tiče savjeta, mediji u zadnje vrijeme prenose razno-razne informacije, pa saznajemo i za “gutače” i za “žderače” struje, od bojlera do rutera i punjača za mobitel, te kako se ponašati s istima. Svi ti savjeti su dobro došli i ako nije sve tako kako nam se savjetuje, ali usmjerava našu pažnju na taj problem, to je dobro. Što se pak tiče financijskih opcija, u Velikoj Britaniji razmatraju model nagrade za kućanstva koji će smanjivati utrošak da bi se izbjegla redukcija u slučaju nestašica struje, tako da bi ih se za sprovedeno smanjenje kućanstvo nagradilo sa 10 funti na dan (oko 85 kuna). Naravno to je moguće samo kod onih kućanstva koja imaju pametna brojila. Kao financijska kazna može poslužiti podizanje pojedine tarife unutar cijene, što u Europi trenutno nitko ne primjenjuje jer se došlo do zaključka da su cijene za kućanstva pored prisutne inflacije dosegle gornju granicu.

Strujna (TV) prognoza bi u trenutnim okolnostima mogla biti idealna metoda savjetovanja u kojoj bi se istovremeno velikom broju gledatelja-potrošača jednostavnom prezentacijom osobe imenovane od strane HOPS-a (Hrvatski operater prijenosnog sustava) točno i precizno upućivalo kako u narednim danima upravljati sa svojim trošilima, prije svega koja trošila i kada ne koristiti da bi se izbjegla neugodna (skupa nabava) ili krizna situacija (redukcija) u opskrbi.”

Simbolika “semafora”

Zeleni, žuti i crveni simboli u strujnoj prognozi pokazivat će koliko je struje dostupno. Ovaj princip semafora prati otprilike i njegovu simboliku:

Zeleno – možete koristiti sva trošila prema osobnim potrebama;

Žuto – dio trošila (bojler, perilice, i slično) koristiti u satima niže tarife (noću);

Crveno – u razdoblju vršnog opterećenja, odnosno, u satima u danu kada je potrošnja električne energije najviša, koristiti samo najosnovnija trošila (rasvjeta, TV i slično) i trošila koja se u pravilu ne iskapčaju s mreže (frižider, ruter i slično); ostalo sve isključiti s mreže ili ne aktivirati.

“U većini europskih zemalja vršna opterećenja se registriraju radnim danom zimi, najčešće u sumrak, dok je u Hrvatskoj najveće vršno opterećenje nekoliko zadnjih godina ostvareno ljeti, najčešće zadnji tjedan srpnja, i to u 14 sati”, objašnjava Kurtović.

Štednja uz praćenje podataka

Premda nas je ovo svakodnevno praćenje dostupnosti struje podsjetilo na svakodnevno brojanje zaraženih koronavirusom što je s vremenom kod građana izazvalo kontraefekt i averziju, Kurtović ne smatra da bi se negativan efekt mogao dogoditi u ovom slučaju.

“Ne, dapače, upravo suprotno”, kaže Kurtović i dodaje: “Za razliku od pandemije sada nam se uz pravilnu edukaciju te pravovremene i kvalitetne informacije pruža prilika da samostalno upravljamo svojim odlukama i da uz mala odricanja kontroliramo situaciju s električnom energijom u svoju korist. Nije samo stvar u redukciji, jednako je značajno da znamo da pravovremenom štednjom (u vršnim satima) smanjujemo i troškove koje netko u konačnici mora platiti, ili mi kroz račune, ili država od našeg novaca kroz subvencije. Za očekivati je da će i EU s mjerama, koje će se uskoro pojaviti, ukazati upravo na ovo iako će se za to uglavnom kriviti situacija s plinom, koji je na svu sreću kod nas u manjem dijelu zastupljen u proizvodnji električne energije, pogotovo zimi. Treba znati i da većina naših TE osim plina mogu koristiti i tekuće gorivo, pa ostaje na onima koji njima upravljaju da u zatečenim okolnostima procjenjuju što je ispravnije, odnosno isplativije koristiti kao gorivo.”

U cijeloj priči ne treba izostaviti edukaciju potrošača. Ona, nažalost, zasad izostaje. Osim strujne prognoze koja bi mogla pomoći u svakodnevnoj organizaciji potrošnje struje, ne treba zanemariti ni pomoć kućanstvima oko štednje.

Kurtović smatra da građane treba savjetovati kako se ponašati sa svojim trošilima u prostoru u kojem borave, ali im i ukazati na to kako njihovo ponašanje djeluje na izvore električne energije, odnosno troškove elektroenergetskog sustava. Naime, na osnovu tih troškova se i utvrđuju tarifne stavke koje oni u konačnici plaćaju kroz račune za struju.

“Vlada je u srpnju dosta mlako savjetovala kućanstva kako štedjeti, a da se istovremeno nije ni energetsko ni ekonomski valoriziralo kako ta štednja djeluje na drugoj strani, tamo odakle dolazi električna energije. Važni su podaci kojima bi se ukazalo na to što je potrebno odraditi da bi sami čim više umanjili troškove proizvodnje i nabave električne energije”, rekao je Kurtović.

Redukcije struje u Hrvatskoj? “Samo u izuzetno ekstremnoj situaciji”

Premda je pohvalio mjere Vlade, ponovno ističe segment koji je, smatra, trebalo postaviti drugačije:

“Kategoriju potrošača ‘kućanstva’ po meni u zatečenoj situaciji nije trebalo dijeliti po obimu potrošnje. S obzirom na to da se pronašlo iznimno visokih 3,1 milijarda kuna da se pomogne velikom broju kućanstava u narednih šest mjeseci, moglo se pronaći još i tih 160 milijuna kuna pa da se svima maksimalno pomogne, kako je i protumačeno u obrazloženju mjera. Ja još uvijek vjerujem da se taj dio Odluke može izmijeniti te na taj način uvažiti pravične okolnosti, a to je da oko 340.000 kuća i stanova u kojima stalno živi i boravi oko milijun građana, uglavnom u priobalnom dijelu, od Konavala do Savudrije, nemaju mogućnost korištenja prirodnog plina (a zbog njega su i nastali problemi), toplinske energije i ogrjevnog drva. Pogotovo upada u oči činjenica da se ovakvim pristupom rasteretilo i vlasnike nekretnina u kojima se samo privremeno ili nikako ne boravi, te domaćinstva u kojima boravi samo jedna ili najviše dvije osobe. Vjerujem da u demografskim okolnostima u kojima se već dulje vrijeme nalazimo nije mogla, a ni trebala ovo biti želja Vlade Republike Hrvatske.”

Pitali smo ga i smatra li da su u Hrvatskoj moguće redukcije struje u narednom periodu. Mišljenja je da se to u Hrvatskoj može dogoditi samo u izuzetno ekstremnoj situaciji.

“Prvi uvjet za to je da se poklopi da naredna zima bude ekstremno hladna i ekstremno sušna, a drugi, da se tome pridoda i neočekivano loše pogonsko stanje neke od elektrana u sustavu HEP-a, uključivo i NE Krško. Osnova za ovakvo mišljenje je u podacima za zadnjih pet godina koji ukazuju da zimi Hrvatska uz prosječnu proizvodnju hidroelektrana i vjetroelektrana stoji prilično dobro. Naime, neto uvoz u prosječnom zimskom mjesecu iznosi oko 100 milijuna kWh, a u ljetnom oko 400 milijuna kWh, uz napomenu da je u Hrvatskoj mjesečno na raspolaganju u prosjeku nešto više od 1,5 milijardi kWh,” prenosi N1.