Što kažu brojke? U prošloj godini u Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u našoj županiji prijavljeno je 213 osoba, 185 muških i 28 ženskih.  Od toga se njih devet  prvi put javilo na liječenje. Prednjače ovisnici o opijatima.

-Opijatskih ovisnika bilo je  196, ovisnih o metadonu šest, jedna osoba konzumira amfetamine, pet  osoba su konzumenti kanabinoida, a tri osobe su ovisne su o buprenorfinu – izvijestila nas je dr. Zora Jurin, voditeljica Službe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. Ukupan broj registriranih ovisnika u županiji je 1.053. Lani je preminulo pet ovisnika, s tim da je za jednu od njih izvjesno da je preminula zbog predoziranja.

Na liječenje se ne prijavljuju samo ovisnici o drogama. Naime, pomoć su zatražile i četiri osobe koje imaju problema sa kockanjem, te devet osoba ovisnih o alkoholu.

Valja istaknuti kako je u padu broj onih koji prvi put ulaze u tretman liječenja, osobito u slučaju ovisnosti o opijatima.

-Liječeni su u dobi od 15 do preko 65 godina, najveći broj je u dobi od 40-49 godina, skoro 50 posto. Ovisnost je kronična i recidivirajuća bolest, te su osobe u tretmanu dugi niz godina i zbog toga je najveći broj liječenih stariji od 40 godina. Mlađi od 19 uglavnom dolaze zbog konzumacije marihuane, čine oko dva posto liječenih, a maloljetnika ovisnih o opijatima nismo imali. – ističe dr. Zora Jurin.

Počinje se sa 16 godina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2023. godine, prosječna dob prvog konzumiranja bilo kojeg psihoaktivnog sredstva među konzumentima kanabinoida godinama se kreće oko 16 godina. U prosjeku su liječeni zbog kanabinoida bili stari 15,8 godina kad su prvi put uzeli kanabinoide, a takva je situacija i na razini EU. Prosječna dob osoba koje prvi pristupe tretmanu zbog uporabe kanabinoida u Hrvatskoj je 23,2 godine. Vremenski razmak od uzimanja prvog sredstva do prvog ulaska u tretman blago se povećava, prema Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari prosječno je prošlo 7,4 godina od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva ovisnosti do prvog javljanja na tretman.

Obično se kaže kako je trava samo prvi korak prema uzimanju težih droga. Stoji li ta tvrdnja?

-Teško je odgovoriti na to pitanje jer je mnogo faktora koji utječu na to da li će netko postati ovisnik; genetika, utjecaj okoline, odnosno vršnjaka, dostupnost droga, obiteljska situacija, problemi mentalnog zdravlja. Ali može se reći da ukoliko netko eksperimentira sa kanabinoidima veća je mogućnost da će doći u doticaj sa drugim psihoaktivnim tvarima te ući u začarani krug ovisnosti – ističe dr. Zora Jurin.

Opasnost za mlade vreba i od tzv. novih droga. sintetskih kanabioida i psihoaktivnih tvari. Agencija Europske unije za droge (EUDA) objavila je 11. lipnja 2024. godine 'Europsko izvješće o drogama: trendovi i razvoj'  s ciljem pružanja uvida u situaciju s uporabom, proizvodnjom i distribucijom droga u Europi do kraja 2023. godine. Izvješće ukazuje na sve veću raznolikost tvari koje se injektiraju među osobama koje koriste droge, što dovodi do povećanja zdravstvenih rizika u Europi. Dok su ranije heroin i opijati bili dominantne tvari koje se povezivalo s injektiranjem, sada se sve češće injektiraju stimulansi poput amfetamina, kokaina i sintetičkih katinona, često u kombinaciji s drugim tvarima. Ova promjena povećava rizik od predoziranja i infekcija, kao što su HIV i hepatitis, posebno u kontekstu nedovoljnog pristupa sterilnim iglama i špricama. Nedavno je zabilježen i porast prijava HIV-a povezanih s injektiranjem droga, vraćajući broj novih slučajeva na razinu prije pandemije, što izaziva zabrinutost.

Nove droge

Također, nove psihoaktivne tvari, poput ketamina, postaju sve dostupnije, iako se o obrascima njihove uporabe i posljedicama još uvijek malo zna. Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je prošle godine koristilo oko 1.4 posto (četiri milijuna) odraslih Europljana (15-64 godine). Podaci sugeriraju da je kokain sve dostupniji u Europi, sa širom zemljopisnom i društvenom distribucijom. Najnoviji podaci analize otpadnih voda pokazali su da je od 72 grada s podacima za 2022. i 2023., njih 49 prijavilo porast ostataka kokaina. Na tržištu droga pojavljuju se nove sintetičke smjese poput 'ružičastog kokaina' koji sadrži ketamin, MDMA i druge sintetičke tvari, često bez znanja konzumenata, čime se povećava rizik od nenamjernih posljedica. Uz kokain, čija zapljena bilježi rekordne razine, i sve veću raznolikost proizvoda od kanabisa, potrebno je bolji pristup praćenju i procjeni tih promjena na tržištu droga kako bi se razvile odgovarajuće politike smanjenja štete. Proizvodnja opioida, posebno sintetičkih, postaje sve raznolikija, uz rast broja smrtnih slučajeva uslijed kombinacije opioida s drugim tvarima poput benzodiazepina i alkohola. Najveća zabrinutost u Europi odnosi se na pojavu vrlo potentnih sintetičkih opioida, poput nitazena, koji uzrokuju smrtne slučajeve, posebno u zemljama poput Estonije i Latvije. Sintetički opioidi predstavljaju izazov i zbog brze prilagodbe tržišta te nedostatka učinkovitih odgovora na njihovu pojavu, zaključuje se u spomenutom izvješću.