- U đardinu nam je cilj držati se projekta hortikulturnog uređenja perivoja, sadnje biljnih vrsta koje su tijekom godina propale i koje traže izmjenu te trajnice na parteru (lavanda, ružmarin, cineraria, santolina, kadulja - trajnosti osam do deset godina) i potaknuti građane na očuvanje perivoja i biljnih vrsta, odnosno nasada – kazao je rukovoditelj održavanja zelenih površina Mile Pavičić.

Današnji Perivoj Roberta Visianija, popularni 'Đardin', podignut je krajem prošlog stoljeća, točnije 1895. godine. Sastoji se od tri dijela: gornjeg, središnjeg i donjeg koji se kaskadno spuštaju od Poljane prema obali mora. U osnovi, izduženog je pravokutnog oblika, čiji je gornji dio dosta uži od ostala dva zbog blizine ondašnje gradske kavane. Položaj i oblik perivoja određen je linijom srednjovjekovnih bedema grada koji i danas obrubljuju središnji dio perivoja. Svaki od tri dijela perivoja predstavlja zasebni lik, ali svi skupa tvore harmoničnu cjelinu. U donjem dijelu perivoja 1896. godine podignut je na velikom kamenom postamentu, monumentalni spomenik Nikole Tomassea, po kojem se perivoj i bio nazvan. Ime mu se mijenjalo tijekom vremena, iza
Drugog svjetskog rata zvao se Park Vladimira Nazora, a od 90-tih godina Perivoj Roberta Visianija.

- Rekonstrukciji perivoja se pristupa 1997. godine s nizom potpuno novih izvedbenih elemenata. Naglasak je na parternoj ornamentici, izvedenoj uglavnom mediteranskim trajnicama i sezonskim cvijećem, koju uokviruje bogata paleta listopadnih i zimzelenih grmova, a iznad svega se diže voluminozna masa stablašica – napominje Pavičić. Osim zamjene mediteranskih trajnica i sadnje sezonskog cvijeća u Perivoj Roberta Visianija narednih će dana stići nove edukativne table.

- Edukativne table će nam osigurati Komunalni odjel grada Šibenika te bi trebale stići za nekoliko dana, a one će upućivati na pravila ponašanja u đardinu. U dogovoru s Gradom će biti obnovljena i rasvjeta tako da bi i bedem uz park uskoro ponovno mogao zasvijetliti. Još jednom podsjećam sugrađane na akciju 'Posadi cvijet za još ljepši Šibenik' te da svojim primjerom doprinesu uređenju našeg grada – zaključio je Pavičić.

Izbor je tu od preko 60 biljnih vrsta, uglavnom autohtonih ili udomaćenih i prilagođenih mediteranskoj klimi.

Biljne vrste: Abies cephalonica, Acer campestre (javor), Albizia julibrissin (albicija), Arbutus unedo (jagodnjak), Berberies julianae, Berberis thunbergii, Buxus sempervirens (šimšir), Cedrus atlantica (cedar), Cedrus libani, Cercis siliquastrum (judino drvo), Chaenomeles japonica, Cineraria maritima (cineraria), Cotinus coggygria (ruj), Cotoneaster dammeri, Cupresus sempervirens, Eleagnus pungens, Feijoa sellowiana, Fraxinus ornus (jasen), Ginkgo biloba (ginko), Hypericum calycinum, Jasminum nudiflorum (jasmin), Junipernus chinensis, Laurus nobilis (lovor), Lavandula officinalis (lavanda), Mahonia aquifolium, Nerium oleander (oleander), Pinus mugo, Pinus pinea, Pittosporum tobira, Plumbago capensis, Poinciana gillesii, Prunus laurocerasus (lovor višnja), Punica granatum (šipak), Quercus ilex, Rosmarinus officinalis (ružmarin), Ruscus hypoglossum, Salvia officinalia (kadulja), Santolina viridis, Sempervivum tectorum, Spartium junceum (brnistra), Spiraea vanhouttei, Tamarix tetrandra (tamaris), Taxus baccata, Tila argentea (lipa), Viburnum tinus, Vinca minor, Yucca gloriosa i sezonsko cvijeće.