Prošle godine su u Šibensko-kninskoj  županiji sklopljena ukupno 334 braka, dok ih je godinu prije sklopljeno 470. Udavali, odnosno ženili su se samo hetero parovi, dok sklapanja partnerstva osoba istog spola u zadnje dvije godine u našoj županiji nije bilo. 

Najviše brakova u 2020. godini sklopljeno je u Matičnom uredu Šibenik, ukupno 184, dok je 2019. brak sklopilo 268 parova. U Kninu je lani papire za brak potpisalo 56 parova, a godinu prije njih 80.  U Vodicama je lani pak sklopljen samo jedan brak manje nego 2019. godine, 35 u odnosu na 36.

Jedino se u Drnišu prošle godine više parova odlučilo reći sudbonosno 'da' nego godinu prije. Tako su se kod matičara lani u Drnišu vjenčala 34, a prethodne godine njih 29.  Ogroman pad broja sklopljenih brakova zato je zabilježen u Matičnom uredu Tisno gdje je lani sklopljen samo jedan brak, a 2019. godine 31.

U Matičnom uredu Skradin lani je brak sklopilo sedam parova, a godinu prije deset više. U Matičnom uredu Unešić bračni ugovor potpisala su dva para, a 2019. njih šest. Kod matičara u Gradacu lani se brak sklapao samo jedanput, a prethodne godine tri puta, doznali smo iz županijskog Odjela za opću upravu.  

Doznali smo i da je u 2020. godini u maticu rođenih u županiji upisano 798 djece, i to 649 u Matičnom uredu Šibenik i 149 u Matičnom uredu Knin. Prethodne godine u maticu rođenih u Šibeniku upisano je samo jedno dijete više, a u Kninu osmero djece manje. Iako, kao što smo već pisali u Šibeniku broj rođenih zadnjih par godina blago raste, na razini Hrvatske ta brojka već nekoliko godina zaredom pada. U Hrvatskoj je u prvih deset mjeseci 2020. godine rođeno ukupno 30.207 djece, a 2019. godine 36.135 rođenih, najmanje otkako se prate statistike. 

Demograf Anđelko Akrap nedavno je u razgovoru za Hinu upozorio kako najviše zabrinjava upravo pad broja živorođenih. 

- Normalno je za očekivati da se povećao broj umrlih (zbog covida, op.a.), tim više što su to naraštaji u najrizičnijim godinama. Najviše zabrinjava pad broja živorođenih, to je za ekonomiju i čitav sustav važno. I bez korone to je očekivano, zbog iseljavanja. Hrvatsku očekuje jedan dugoročni problem - upozorio je taj profesor na katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.