11.3℃
U nedjelju treća trail utrka 'Putevima soli'. Povirite u kratku povijest staze
Treće kolo Adventure Sport Lige – ‘Izaberi sport!’, u nedjelju, 23. veljače, vas vodi u prirodu na uzbudljivu trail utrku ‘Putevima soli’
Ova jedinstvena utrka će sudionike provesti trasama nekadašnjih gabela za sol, kroz lokacije bogate poviješću i prirodnim ljepotama, a interpretaciju staze 'Putevima gabela' ili soli – bijelog zlata pripremio je Josip Pavić, voditelj Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine Tvrđava kulture Šibenik
Priču trećeg kola i kratku povijest staze sa zablaćkog poluotoka pročitajte u nastavku.
1. GABELA ZA SOL – solane na Zablaćkom poluotoku bile su od presudne važnosti tijekom 'šibenskog zlatnog doba’ u 15. i 16. stoljeću, kada su prihodi od trgovine solju činili najveći dio gradskog proračuna. Upravo je gabela za sol, čiji se skromni ostaci nalaze u profilu uz cestu, bila glavna trgovišna zgrada kamo je dolazilo stanovništvo iz zaleđa. Put koji je od nje vodio prema solanama također je dijelom sačuvan.
2. BUNKERI NA KRIŽU – poluotok je zbog svoje strateške važnosti u obrani duboke šibenske luke bio snažno militariziran od kraja 19. do kraja 20. stoljeća. Kraljevina Jugoslavija krajem 1920-ih gradi brojne položaje, pa i one na Križu, najvišem brežuljku poluotoka. Sklop bunkera sastoji se od jedne isturene pozicije za mjerenje udaljenosti do neprijatelja, te nekoliko zaštićenih lokacija na kojima je bila postavljena obrambena artiljerija.
3. ŠPILJSKA CRKVA SV. ANTE PUSTINJAKA – srednjovjekovna crkvica ugrađena u prirodnu špilju u samom kanalu jedan je od najzanimljivijih spomeničkih lokaliteta u široj okolici. Nekoć su uz nju živjeli i pokapali se pustinjaci, a danas su u špilji ostaci dvaju oltara i kamenice za vodu. Po ovoj crkvi ime je dobio i Kanal sv. Ante.
4. JUŽNI TURANJ – krajem srednjeg vijeka, na istočnoj strani Kanala sv. Ante postojale su dvije utvrde tada povezane lancem. Utvrde su bile iznimno važne u obrani Šibenika sve do 16. stoljeća i gradnje Tvrđave sv. Nikole. Danas su vidljivi skromni ostaci sjeverne, no južni turanj (izuzev par gotovo nevidljivih ulomaka) gotovo je potpuno poništen gradnjom vile Moj mir 1905. godine i kasnijih pratećih objekata.
5. PAKLENA – prema legendi, uvala i obala na kojoj su spaljeni preminuli u strašnoj kugi iz 1649. godine se po tom događaju zove Paklena. Riječ je, međutim, o ogradama i vrtovima s drvećem koje je služilo za ubiranje smole (pakline), tada važne sirovine u mnogim gospodarskim aktivnostima poput vinarstva i brodogradnje. Neki povijesni izvori izričito govore da je šibenski kraj bio bogat smolom. Prema starim katastarskim podacima, Paklena je toponim unutar poluotoka, nedaleko najvišeg vrha Lobora.
