Polazeći od dvaju netom objavljenih povijesnih vrela, predavanje se fokusira na nedovoljno istraženu ulogu pojedinih članova ugledne šibenske patricijske obitelji Zavorović u mletačkoj diplomaciji i protuturskim ratovima u drugoj polovini 16. i početkom 17. stoljeća.

Riječ je o Petru Zavoroviću i Ivanu Krstitelju Zavoroviću, stricu i sinu šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540. − 1608.). Razmatra se diplomatska uloga Petra Zavorovića u mletačko-osmanskim pregovorima oko povrata 33 šibenska sporna sela bespravno zauzeta od osmanskih podanika Morlaka te svrha njegova administrativnog izvještaja iz 1569. godine za mletačke vlasti o stanju u dijelu šibenskog distrikta koji je graničio s osmanskim teritorijem.

Na temelju svjedočenja Šibenskog kaptola o Ivanu Krstitelju Zavoroviću, pripadniku vojske kraljevske Ugarske koja je tijekom Petnaestogodišnjeg rata 1605. branila Ostrogon od Osmanlija, donose se nova saznanja o njegovoj vojnoj službi i otkupu iz turskog zarobljeništva.

Naposljetku se iznose spoznaje o autografu Petrova izvještaja za Mlečane pohranjenom u Arhivu HAZU i njegovu prijepisu iz Biskupijskog arhiva u Šibeniku. Najvažnije otkriće vezano uz spomenuti Petrov rukopisni izvještaj jest nalaz vlastoručnih marginalnih bilježaka povjesničara Dinka Zavorovića, čime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf.

O predavačici:

Dr. sc. Iva Kurelac, klasična filologinja i povjesničarka, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Bavi se hrvatskom i europskom renesansnom i ranonovovjekovnom historiografijom s naglaskom na šibenskom humanističkom krugu (Juraj Šižgorić, Faust Vrančić, obitelj Divnić, Dinko Zavorović, Petar Zavorović, Ivan Tomko Mrnavić i dr.).

Autorica je monografije Dinko Zavorović: šibenski humanist i povjesničar (Šibenik, 2008.). Priredila je izdanje Petar Zavorović: Posebna uputa u vezi s 33 šibenska sporna sela i ostalim mjestima (1569.) (Šibenik, 2023.; prevela: dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan).

Uredila je zbornik Šibenik od prvog spomena (Šibenik − Zagreb, 2018.). Autorica je izložbe arhivskog gradiva Pogled u oporuku Fausta Vrančića: uz 400. obljetnicu smrti, realizirane 2017. s Državnim arhivom u Rijeci. Gradsko vijeće Grada Šibenika 2018. godine dodijelilo joj je nagradu Grb Grada Šibenika za doprinos izučavanju šibenske povijesti i znanstveno-stručnu suradnju u obilježavanju 950 godina od prvog spomena Šibenika (organizaciju znanstvenog skupa 950 godina od prvoga spomena Šibenika, Šibenik, 2016.).