Prema riječima Alekseja Orela iz pulske inicijative, Puli su potrebni novi (hotelski) smještajni kapaciteti, toj se ideji ne suprotstavljaju. Opiru se, kako je kazao Orel za Radio Šibenik, u emisiji Utorkom aktualno, namjeri da isti bude sagrađen na mjestu Lungomarea.

Zašto je ova inicijativa Puležana i Puležanki važna za Šibenik te kakve veze s tim ima TEF, za Radio Šibenik komentirao je krajobrazni arhitekt Mate Rupić.

- Ovdje su po meni ključne dvije stvari. Jedna je da se turizam kao djelatnost, jednako kao i bilo koja druga namjena prostora, mora planirati na način da zadovoljava određene uvjete i da nije prijetnja javnom interesu što je situacija sa Lungomareom u Puli. Druga stvar je ono što je specifično za Lungomare, a to je da se radi o prostoru koji su građani samoorganizacijom izgradili jer su oni bili ti koji su uredili te šetnice, prilaze moru i zasadili šumu. I to je direktan ‘plod’ rada zajednice i nije prihvatljivo za jedan grad kao što je Pula da se na takav način privatizira - kazao je Rupić, dodajući da je alternativa izgradnja turističkih kapaciteta na lokacijama gdje nisu u koliziji s razvojem grada.

- U Šibeniku ne bi bila moguća izgradnja hotela na katedralnom trgu pa tako ne bi trebalo biti moguće izgraditi hotel na pošumljenom, rekreacijskom prostoru koji zajednica koristi. On se može vezati uz neke druge dijelove grada, odnosno potrebno ga je planirati, a ne da se događa isključivo prema interesima kapitala - zaključuje Rupić.

Krajobrazni arhitekt smatra da je ključan element i uključenost lokalne zajednice čijim članovima zakon omogućava participaciju u procesima prostornog planiranja, urbanističkog planiranja, donošenja odluka vezanih za Grad. 

- Oni su većinom u formi javnog uvida ili javne rasprave, a to su forme koje su između ostalog zastarjele i koje građanima nisu ni prijemčive niti su konstruktivne i većinom se svedu na neku svađu. Potrebno je razvijati nove modele sudjelovanja građana u tim odlukama. Na tom tragu je ovaj referendum u Puli koji je super presedan i za naš grad. Nama se nešto slično dogodilo s Obonjanom - podsjetio je Rupić, dodajući da je sadržaj na tom otoku izgradila zajednica ponovno samoorganizacijom građana i koji je vrlo jasno služio toj zajednici. 

- Postavlja se pitanje što danas zajednica ima od toga. Po meni, ništa. To je slučaj za koji ne želimo da se ponovi u budućnosti. Posebno kad znamo da Grad čekaju neki novi važni razvojni projekti kao što je prostor TEF-a, odnosno projekt Batižele za koji bi bilo jako važno da građani budu uključeni. To, naravno, ne znači da se radi o opstrukciji razvoja jednog grada, ali taj razvoj mora biti u skladu s interesima lokalne zajednice i nipošto ne smije ići u smjeru zauzimanja određenih jako važnih prostornih resursa i čišćenja nekih kvartova od lokalnog stanovništva - istaknuo je krajobrazni arhitekt, Mate Rupić.

Koji su to referendumi bili na području Šibensko-kninske županije i zašto nisu uspjeli, a koji su to pozitivni primjeri na razini Hrvatske te sve o građanskoj inicijativi Referendum za Lungomare poslušajte u emisiji Radio Šibenika "Utorkom aktualno".