Snažna poruka iz Šibenika: 'Ne možemo štititi djecu na iscrpljenosti odraslih'

Tribinu su organizirale Zajednice žena Katarina Zrinski iz četiriju dalmatinskih županija, Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske, koja je bila domaćin događanja.

Sudionike je pozdravila Maja Morić Kulušić, koja je moderirala panel-raspravu posvećenu pripravnosti društva, suradnji institucija i odgovornosti odraslih za sigurnost i dobrobit djece.

Na tribini su sudjelovali i trojica dalmatinskih župana: šibensko-kninski Paško Rakić, splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i dubrovačko-neretvanski Blaž Pezo.

Rakić je naglasio da se učinkovit sustav zaštite ne može graditi bez koordinacije nadležnih službi, jasno definiranih protokola i međusobnog povjerenja. Posebno je istaknuo potrebu stalnog jačanja stručnih kapaciteta kako bi pomoć u kriznim okolnostima bila pravodobna, učinkovita i prilagođena potrebama najugroženijih.

Pezo je podržao inicijativu te upozorio na važnost prevencije i suradnje različitih službi. Izrazio je spremnost Dubrovačko-neretvanske županije da podupre jačanje sustava zaštite djece, osobito kroz osnivanje mobilnih timova stručnih suradnika.

Boban je istaknuo da krizni događaji ostavljaju posljedice na djecu, ali i na odrasle koji o njima brinu, zbog čega je nužno unaprijed pripremiti sustav stručne pomoći.

'Ne možemo graditi sustav sigurnosti na iscrpljenosti odraslih'

Jednu od središnjih poruka tribine iznijela je Ana Babić Pezo, konzultantica za zaštitu dječjih prava i osnivačica BRUNOAkademije, koja je upozorila da fizička zaštita djeteta predstavlja tek prvi korak u njegovu oporavku nakon kriznog događaja.

– Fizička sigurnost djeteta nije isto što i njegov osjećaj sigurnosti. Kada smo dijete sklonili od opasnosti, nismo završili posao – napravili smo tek prvi korak – istaknula je.

Naglasila je da se djeci nakon traumatičnih iskustava mora osigurati emocionalna sigurnost, mogućnost da izraze vlastite potrebe i kontinuirana podrška.

Upozorila je i na položaj roditelja, odgojitelja, učitelja i drugih stručnjaka od kojih se očekuje da pruže pomoć djeci, iako se i sami mogu suočavati s posljedicama kriznih događaja.

– Ne možemo graditi sustav sigurnosti za djecu na iscrpljenosti odraslih koji o njima brinu. Moramo pripremati ljude, a ne samo dokumente, osigurati podršku odraslima i povezati institucije prije nego što se kriza dogodi – poručila je Babić Pezo.

Važna je suradnja institucija, ali i uloga kulture

U panel-raspravi sudjelovale su i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa, saborska zastupnica Danica Baričević, zamjenik zadarskog župana Robertino Dujela, pročelnica Dubrovačko-neretvanske županije Jelena Dadić Račić te ravnateljica OŠ Novska i predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević.

Ministrica Obuljen Koržinek govorila je o ulozi kulture u očuvanju mentalnog zdravlja, istaknuvši da kulturni sadržaji mogu pridonijeti osjećaju pripadnosti, povezivanju ljudi i emocionalnoj dobrobiti.

Danica Baričević naglasila je potrebu jasnijeg definiranja odgovornosti institucija kako djeca i obitelji u kriznim okolnostima ne bi ostali bez pravodobne pomoći.

– Za dijete nije presudno koliko je institucija uključeno u njegovu zaštitu. Presudno je da njihovo djelovanje bude povezano i da pomoć stigne onda kada mu je potrebna – poručila je.

Robertino Dujela upozorio je da se velik dio priprema za krizne situacije odvija daleko od očiju javnosti te da nadležne službe moraju biti spremne djelovati prije nego što se opasnost pojavi.

Na tribini je tako naglašena potreba bolje povezanosti obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sustava te osiguravanja stručne podrške djeci, obiteljima i ljudima koji o njima skrbe, od prvih trenutaka krize do dugotrajnog oporavka.