Šibensko Iskra brodogradilište ostvarilo je u 2025. godini dobit od 3,2 milijuna eura, čime se svrstalo na drugo mjesto među deset vodećih hrvatskih brodograđevnih poduzeća obuhvaćenih analizom Gorana Buturca, znanstvenika iz Ekonomskog instituta Zagreb. Bolji rezultat ostvarilo je samo Brodogradilište Viktor Lenac s 3,8 milijuna eura dobiti, pokazuje analiza koju je danas objavio Izvozni portal Republike Hrvatske.
Prema podacima Financijske agencije koje je obradio ekonomist Goran Buturac, iza šibenskog brodogradilišta slijede Navalis s 2,7 milijuna eura dobiti te Brodotrogir Cruise s 1,9 milijuna eura.
Rezultati potvrđuju značaj šibenskog škvera na Mandalini u hrvatskoj brodogradnji, koja posljednjih godina prolazi kroz velike promjene. Dok su nekadašnji veliki brodograđevni sustavi izgubili primat, sve važniju ulogu preuzimaju manja i specijalizirana brodogradilišta, usmjerena na gradnju zahtjevnijih plovila i poslove za inozemne naručitelje.
Iskra brodogradilište već se godinama bavi remontom i gradnjom brodova, a posebno se istaknulo proizvodnjom radnih plovila za inozemna tržišta, uključujući brodove namijenjene marikulturi. Među njegovim projektima su i hibridna plovila s dizelsko-električnim pogonom, kakva se koriste na uzgajalištima ribe u Norveškoj.
Hrvatski izvoz brodova porastao 72 posto
Analiza Goran Buturca pokazuje da je Hrvatska tijekom 2025. godine izvezla plovila u vrijednosti od 402 milijuna eura, što je čak 72 posto više nego godinu ranije.
Unatoč snažnom rastu izvoza, hrvatska brodogradnja i dalje više uvozi nego što izvozi. Vanjskotrgovinski manjak smanjen je s 250,6 milijuna eura u 2024. na 170 milijuna eura u prošloj godini.
Deset vodećih poduzeća obuhvaćenih analizom u posljednjih pet godina više je nego udvostručilo ukupne prihode, dok im je dobit porasla 3,4 puta, a zaposlenost 1,6 puta.
Samo tijekom 2025. njihovi ukupni prihodi povećani su 28,4 posto, prihodi od prodaje u inozemstvu 54,9 posto, a dobit 12,6 posto.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se rezultati vodećih brodogradilišta ne mogu poistovjetiti sa stanjem cjelokupne hrvatske brodogradnje.
Budućnost u specijaliziranoj brodogradnji
Hrvatska trenutačno sudjeluje s oko jedan posto u ukupnom izvozu plovila Europske unije i nalazi se na 11. mjestu među državama članicama.
Analiza Gorana Buturca pokazuje da se budućnost domaće brodogradnje sve više temelji na specijaliziranim i tehnološki zahtjevnijim projektima, umjesto na nekadašnjoj masovnoj proizvodnji velikih trgovačkih brodova.
