U zanimljivom razgovoru za Index.hr sa strastvenim šibenskim kvizašima Krešimirom Škugorom i Dinom Bartulovićem saznali smo kako su u rekordno kratkom vremenu uspjeli na tamošnje srednjoškolce prenijeti zarazu koja je uhvatila njih - onu kviznu.

Prije dvije i pol godine započeli su s projektom, a u tom njihovom pothvatu svesrdnu pomoć dobili su od ravnatelja svih šibenskih srednjih škola, pa čak i podršku čelnih ljudi Županije. 

''Prije nego što je sve to krenulo, razmišljali smo kako bismo bili sretni da se prijavi šest, sedam ekipa. Na kraju je prijava bilo toliko da smo morali ograničiti njihov broj. Prve kvizove je igralo 15-ak ekipa plus nekoliko koje bi došle igrati izvan konkurencije'', pričaju nam članovi kvizne udruge iz Šibenika pa nastavljaju:

''Čitavu ideju smo osmislili u proljeće 2019., ali kako je to bio kraj nastavne godine, nije bilo smisla da krećemo odmah u realizaciju. Zato smo sve počeli početkom jeseni. Bila nam je to pokusna godina, željeli smo vidjeti možemo li mi to uopće raditi. Nismo bili sigurni ni koliki će biti interes, a na kraju smo shvatili da smo tu prvu generaciju bespotrebno ograničili.

Mogli smo slobodno pustiti neograničen broj ekipa i neograničene uvjete. Prva sezona je išla po striktnim pravilima. Ekipe su morale biti iz iste škole, svaka ekipa je morala imati profesora mentora, ograničili smo to na dvije ekipe po školi. Željeli smo tako izbjeći potencijalne situacije kao na primjer da se prijavi deset ekipa iz gimnazije i da one zauzmu prvih deset mjesta.

Nismo željeli da itko zasjeni ostale i htjeli smo da svi imaju jednake šanse. Na kraju smo to i dobili. U finalu smo imali četiri ekipe iz tri različite škole. Dvije gimnazijske, jednu medicinsku i jednu ekonomsku. Baš nam je bilo drago da se to tako odvilo."

''Kad smo vidjeli da ta djeca grizu, osjećaj je bio fantastičan''

"U toj djeci smo vidjeli da grizu, znate onaj osjećaj kad si na kvizu i nečega se ne možeš sjetiti? Ono kad nisi inertan, ako treba, posvadit ćeš se s ostalim članova svog tima ako znaš da to nije to. Natjerali smo tu djecu da razmišljaju, da rade timski i stvarno je bilo fantastično", kažu.

Pitanja za kvizove sastavljaju članovi Udruge, a svaki kviz je autorsko djelo jednog člana. Posebno se pazilo na jasan koncept svakog kviza. Uvijek bude po osam slikovnih pitanja, osam pitanja s izborom (a, b, c, d) i osam klasičnih pub kviz pitanja (pitanje i odgovor) s glazbenom pozadinom.

Jedan od kvizova koji su odigrali šibenski srednjoškolci možete odigrati na ovom linku.

Sva pitanja iz povijesti, zemljopisa ili hrvatskog jezika prilagođena su srednjoškolskom kurikulumu. Kako nam Škugor i Bartulović kažu, pokušavali su kroz kvizove učenicima školsko gradivo učiniti što zanimljivijim. Na samim počecima ekipe su se mogle formirati samo iz iste škole, a svakog učenika je selektirao njihov profesor mentor, koji je na neki način bio njihov izbornik.

Zbog kviza profesori mentori mogu napredovati u karijeri

Svakome od tih profesora je na kraju pripala i nagrada u vidu mogućnosti za kasnije napredovanje ako želi. Naime, ti profesori mentori bi dobili potvrdu o mentorstvu, a nju je prihvatila Agencija za odgoj i obrazovanje i tumačila ju je kao potvrdu o izvannastavnom radu s darovitom djecom. 

S obzirom na različitost gradiva koje se uči od škole do škole i s obzirom na potpuno drugačiji kurikulum, zanimalo nas je kako su sastavljači pitanja postigli to da se sva djeca, neovisno o tome što su učila, a što nisu, mogu ravnopravno natjecati. 

''Kako smo već rekli, prvu sezonu smo ciljano išli s ograničenjima jer smo pokušali izbjeći upravo to, da primjerice nekoliko ekipa iz gimnazije dominira. Naša pretpostavka je bila da bi gimnazijalci, barem prema predviđenom kurikulumu, mogli imati određenu prednost.

Cijeli članak pročitajte ovdje.