Sa Sandrom i Tatjanom razgovarali smo o paničnom napadaju, njegovim obilježjima i metodama smirivanja. Sandra je certificirana geštalt psihoterapeutkinja, a Tatjana integrativna dječja i adolescentna psihoterapeutkinja pod supervizijom.

Što je zapravo panični napadaj, kako ga je moguće prepoznati?

Najznačajnije obilježje je kratko razdoblje intenzivnog straha ili nelagode udružene s najmanje 4 od 13 simptoma poput lupanja srca, ubrzanog disanja, jake uznemirenosti, znojenja, bolova u prsima, podrhtavanja mišića, mučnine ili slabosti, vrtoglavice ili nesvjestice, obamrlosti ili trnaca, osjećaja ‘gubljenja razuma’, straha od gubitka kontrole ili smrti. To se može pojaviti iznenada i trajati između 20 minuta i pola sata, s tim da je maksimalni intenzitet pet do deset minuta. Kada osoba ima ponavljane, neočekivane napadaje panike, uplašena je da će ih imati još i zabrinuta što znače. Kod napadaja panike mozak krivo procijeni situaciju i pali alarm u situaciji u kojoj nismo u opasnosti. Cilj je terapije postupno uvjeriti mozak da u nekim situacijama ne treba više paliti alarm jer to nisu opasne situacije, ali i naučiti se nositi sa simptomima, ako se alarm već upalio.

Što uzrokuje napadaj panike?

Gotovo svi anksiozni poremećaji započinju fizičkom, mentalnom ili emocionalnom iscrpljenošću. Prvi napadaj se najčešće dogodi kad postoji emotivni pritisak ili smo bolesni ili umorni, iscrpljeni ili depresivni. Mnogi ljudi koji imaju panični poremećaj razviju i agorafobiju pa tada obično izbjegavaju kina, kazališta, trgovačke centre, putovanja, prelazak otvorenog prostora ili lift. Na nastanak anksioznih poremećaja utječu različiti faktori poput iskustava u djetinjstvu, stresne situacije, anksiozna osjetljivost i načini nošenja sa stresom. Stresni događaji mogu biti gubitak bliskih osoba, prekid veze, pritisak na poslu, financijski problemi, bolest, preseljenje, rođenje djeteta, vjenčanje i slično. Jako je važno razumjeti proces kondicioniranja i generalizacije te naučiti kako prekinuti vezu između napadaja panike i situacije koju izbjegavamo.

Zašto će netko razviti napadaj panike, a netko ne?

Anksioznost sama po sebi nije opasna. Postoji zdravi nivo anksioznosti koji nam omogućuje da budemo koncentrirani i dobro reagiramo u situaciji. Kod normalne anksioznosti osoba je uspijeva kontrolirati, dok kod patološke anksioznosti, kada panika preplavljuje osobu, ona počinje kontrolirati osobu, a onda naravno i njezin život i ljude oko nje. Cilj psihoterapije nije smanjiti anksioznost na nulu nego naučiti kako se nositi s njom i kontrolirati je da nas ne preplavi ili zablokira.

Što je najvažnije napraviti tijekom napadaja panike? Koje su metode smirivanja, postoji li nešto univerzalno ili je svaki napadaj individualan?

Ako do napadaja panike dođe, pokušajte disati duboko i polako. To može biti ključno za smanjenje simptoma, a duboko i sporo disanje umirit će tijelo i duh. Nastojte opustiti mišiće. Možda ćete primijetiti bol, ukočenost i napetost tijela. Pokušajte se usredotočiti na opuštanje tijela jer to može olakšati nelagodu te umanjiti tjeskobne misli. U značajnoj mjeri pomaže distrakcija. To je izvrsna metoda izbjegavanja simptoma paničnih napadaja. Ukoliko budete razmišljali o samom napadaju, vjerojatno ćete još više povećati strah i njegove posljedice. Umjesto toga brojite, primijetite stvari koje vidite ili čujete oko sebe, pjevajte u sebi ili rješavajte neke matematičke zadatke. Učinite bilo što kako biste odvratili pažnju od paničnog napadaja.  

U slučaju izrazito teško kontroliranih napadaja, razgovarajte s liječnikom koji vam može dati terapiju za lakše i jednostavnije kontroliranje napadaja. U težim slučajevima napada panike koji ometaju normalno funkcioniranje, lijekovi mogu biti učinkovito rješenje. Važno je da ste svjesni toga da lijekovi ublažavaju posljedice, ali ne i uzrok napadaja. Uz njih, psihoterapija ima jednako važnu ulogu. Djelujući istodobno na uzrok i posljedicu, jednostavnije ćete prebroditi panične napadaje.

Kod napadaja panike, strah je na određeni način njegov uzrok, a sve reakcije koje ga prate su posljedica. Kako biste uspješno prevladali panične napadaje, za početak je potrebno suočiti se sa strahom, a potom i upoznati sve simptome koji ga prate te ih naučiti kontrolirati.

Kako se osjećaju osobe koje pate od napadaja panike?

Često se povlače, izbjegavaju situacije i mjesta koja dovode do napadaja, ne žele pričati o tome. To je kontraproduktivno jer kroz edukaciju moramo upoznati 'neprijatelja', dakle ne izbjegavati situacije, već se postupno izlagati u kontroliranim uvjetima i naučiti tehnike koje nam pomažu, podijeliti iskustvo i potražiti stručnu pomoć. Mnoge poznate osobe bolovale su ili boluju od napadaja panike, poput Arethe Franklin, Emily Dickinson, Nicolasa Cagea, Kim Basinger, Sama Sheparda, Barbre Streisand, Michaela Jacksona, Nicole Kidman, Scarlett Johansson, Oprah Winfrey, princeze Diane, Edvarda Muncha, Nikole Tesla, Charlesa Darwina…

Dobra je vijest da se od napadaja panike ne umire!

Kako su koncipirane vaše radionice, što ljudi mogu očekivati?

Ispričat ćemo polaznicima sve o tome kako nastaju predispozicije za pojavu napada panike i anksioznosti te strahova koji se javljaju kao popratni problemi, kao i o načinima na koje se možemo nositi s tim. Radionice su osmišljene za sve koji se bore s povremenim ili svakodnevnim napadajima panike, negativnim mislima ili zastrašujućim slikama u glavi, anksioznošću ili stresom, a vodit ćemo ih Sandra i ja.

Polaznici će kroz grupni rad usvojiti brojne tehnike koje će im pomoći, a za sve ostale informacije o prijavama mogu nam se javiti na broj mobitela 099 380 2112, na mail udrugasinum@gmail.com ili ovdje. Radionice se održavaju u novouređenim prostorijama udruge Sinum, a kako su dvije šibenske psihoterapeutkinje uredile prostor, pogledajte u priloženoj fotogaleriji.