Večer započinje u 20h programom “6.d nikad nije postao 7.d”, odnosno predstavljanjem knjige “Listanje kupusa” autora Igora Beleša. Sat poslije održat će se okrugli stol: Jesmo li i rasisti?, a u 22h predavanje Josipa Lučeva “Hrvatski kapitalizam i radosti periferije”. 

Subota, 09.09.

Program četvrtog dana 11. FALIŠ festivala

20:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):

„6. d nikad nije postao 7. d“;
predstavljanje knjige „Listanje kupusa“; 
sudjeluju: autor knjige Igor Beleš, Kruno Lokotar 

Roman „Listanje kupusa“ je priča o životu pet 12-godišnjih prijatelja, od najljepšeg proljeća do potkraj godine 1991. – u Borovu Naselju, od idile do horora. Pet prijatelja će doznati koji su im identiteti dodijeljeni, u krupnom planu svjedočiti kako se svijet koji su tek upoznali raspada i kako nacionalno postaje važnije od ljudskog. Otprilike kao u Stranger Things, s tim što sile destrukcije koje dolaze nisu nadnaravne, nego itekako ovozemaljske, ljudske, no zato ne manje zbunjujuće.

21:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):

„Jesmo li i rasisti“;
okrugli stol; 
sudjeluju: Marijana Hameršak, Emina Bužinkić; 
moderator: Drago Župarić-Iljić

Konstruirane kriznosti raznih vrsta (gospodarsko-recesijska, „migracijska“, pandemijska, geopolitička, etc.) oblikuju kut gledanja i društveno-političkih reakcija na nešto što je u osnovi konstantan fenomen i neumitan proces u ljudskoj povijesti -kretanje prostorima i društvenim ljestvicama u potrazi za sigurnim i boljim životom. Ljudi u pokretu koji su kategorijalnim državnim aparatom i kroz diskurse drugih zainteresiranih strana poput humanitarnih radnika, aktivista, građana, kategorizirani kao migranti, azilanti, više ili manje poželjni useljenici, sve su prisutniji i vidljiviji i u našim društvima, ili onkraj na marginama, dio i fizički ograđen žicom na granicama na kojima su zaustavljeni. Kroz pogled s teritorijalne, političke i metodološke periferije Balkanskog prostora, raspravljat ćemo o tranzicijama i tranzitnostima kretanja, položaja i statusa, kroz sagledavanje starih/novih trendova tzv. upravljanja granicama i migracijskim politikama i praksama; onima koje smjeraju (p)održavanju bazično etno-nacionalističkih diskurzivnih obrazaca za oblikovanje željenih, potrebnih profila strane radne snage najčešće prekarnog tipa, ili pak „kulturno bližih ukrajinskih izbjeglica“, naspram neželjenih i odbijenih „iregulariziranih migranata“ u pokušaju dolaska u jezgru EU.

22:00 (Mala loža / Trg Ivana Pavla II):

„Hrvatski kapitalizam i radosti periferije“:
predavanje Josipa Lučeva

U posljednja dva desetljeća je dozorila komparativna perspektiva tipova kapitalizma koja je razradila koncepte koordiniranih i liberalnih tržišnih ekonomije. To su ujedno i dva pola institucionalnog razvoja koja su zorno demonstrirala da uspješne alternative postoje – i da budućnost nije nužno okrenuta potpuno liberaliziranom tržištu. Mnogi su očekivali da će se u takvu shemu s vremenom moći uvrstiti i sva uspješna post-tranzicijska gospodarstva – uključujući i Hrvatsku. No, do danas se ni Hrvatska ni mnoga druga usporediva gospodarstva ne bi mogla lako svrstati u takve tipove kapitalizma. Tome je tako jer hrvatski kapitalizam osim institucija stvaraju i strukturni čimbenici poput rentijerskih i klijentelističkih tradicija te periferne pozicije u odnosu na jezgru EU. U analizi će nam pomoći pregled modela rasta i hrvatske ekonomske strukture kao i usporedba sa Srbijom i Slovenijom kao druga dva velika gospodarstva nakon Jugoslavije. U takvoj ćemo usporedbi moći definirati i specifičnosti kapitalizma u Hrvatskoj.