- Pridruži nam se u akciji “Zasadi stablo ne budi panj” i budi ekolog bar na jedan dan. Uz sadnju, plan je i postojeća zarasla stabla crnike uz stazu osloboditi od sitnog raslinja i omogućiti im da se lakše razviju u stablo. Nešto alata je osigurano, ali poželjno je da svatko ponese što ima – poručuju iz PEU Stribor. 

Akciju pošumljavanja podržava Turistička zajednica grada Šibenika, a odvijat će se uz stazu oko jezera Velike Soline (Velikog Blata), nekoć jedne od solana srednjovjekovnog Šibenika, a danas područja prirodne i kulturne važnosti. 

Kako ističu iz PEU Stribor, s obzirom na svoj geografski položaj i prevladavajući klimatski tip, mediteranska Hrvatska bi trebala biti obrasla šumama hrasta crnike, međutim tisućljetno djelovanje čovjeka utjecalo je na promjenu krajobrazne strukture.
S obzirom da su sve do 20. st. kozarstvo i ovčarstvo osiguravali egzistenciju  seljacima, intenzivno bršćenje od strane koza i ovaca sprječavalo je obnovu šume hrasta crnike. Sve to, zajedno s ostalim utjecajima, dovelo je do nestanka šuma i erozijskih procesa koji su vodili do dugoročnog osiromašivanja tla.

S planom povećanja vegetacijskog pokrova i stvaranja uvjeta za obnovu mediteranske šume, od 18. stoljeća  započeli su prvi radovi na pošumljavanju našeg krša. Za pošumljavanje se odabralo nekoliko  vrsta koje su svojim obilježjima odgovarale zadanoj svrsi, no, s vremenom je  prevladao alepski bor. 

- Alepski bor omogućuje povratak vegetacije hrasta crnike, ali da bi hrast crnika zamijenio šumu alepskog bora potebni su intezivni zahvati šumske njege. Kada bi se vegetaciji hrasta crnike omogućio kvalitetan rast, s vremenom bi stabla alepskog bora, koja žive 150 godina, počela nestajati, a na njihovo mjesto bi došao hrast crnika koji ima vitalnost, dugovječnost i otpornost na požare kakvu nema alepski bor – naglašavaju uoči akcije iz Stribora. 

Akcija će se održati u subotu i nedjelju od 10 sati.

Mjesto okupljanja predviđeno je na proširenju ispred makadama, ulaza za Velike Soline iz smjera grada.