Prema podacima koje je nedavno objavio Večernji list, gotovo 36 godina trebalo bi da se posvoji 4200 djece, koliko ih je u Hrvatskoj trenutačno bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Naime, prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preklanjska je godina u Hrvatskoj završila s ukupno 117 posvojenja, od kojih je najviše djece, njih 57, bilo u dobi od jedne do pet godina, a novi je dom našlo tek deset djece koji su imali od 11 do 18 godina.

Od Centra za socijalnu skrb Šibenik tražili smo podatke o posvajanju i udomljavanju za područje Šibenika odnosno Šibensko-kninske županije.

Ravnateljica Davorka Grbac-Plavčić za početak nam je razjasnila da je CzSS Šibenik nadležan za Šibenik, Vodice, Skradin i općine Pirovac, Murter, Tisno, Tribunj, Bilice, Primošten i Rogoznica, dok su Drniš i Knin pod zasebnim centrima za socijalnu skrb.  

CzSS Šibenik trenutno dakle brine o 32 djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Od toga je osmero djece smješteno u ustanove socijalne skrbi, a ostali su smješteni kod svojih srodnika, najčešće kroz korištenje socijalne usluge udomiteljstva.

- Tijekom ove godine nismo imali ni udomljavanja ni posvajanja djece. I kroz prethodne godine imamo relativno male brojke. Tijekom 2020. nismo imali ni udomljavanja ni posvajanja, samo dva smještaja u dječji dom, a tijekom 2019. nije bilo posvajanja, ali smo imali četiri slučaja smještaja u udomiteljske obitelji i jedan smještaj u dječji dom. Zadnje posvajanje smo imali u 2018. godine, općenito ih imamo vrlo malo – ističe ravnateljica. 

Ravnateljica Doma za djecu Zagreb u Nazorovoj, dr. Jasna Ćurković Kelava, gdje je povijest smještaja najmlađih počela još 1882. godine osnivanjem Kraljevskog zemaljskog sirotišta, a u kojem se godišnje posvoji desetak djece, u razgovoru za Večernji istaknula je da se tendencija povećanog broja izdvajanja djece iz obitelji pojavila se nakon slučaja na Pagu, a još više intenzivirala nakon nedavnog tragičnog slučaja smrti djevojčice iz Nove Gradiške. Zanimalo nas je jesu li ti tragični događaji imali utjecaj i na povećan broj izdvajanja djece iz obitelji na području Šibenika. 

- Tragični slučajevi nasilja nad djecom u obitelji koji su ranijih godina odjeknuli u javnosti nisu imali utjecaja na naš stručni rad u zaštiti djece, na to može utjecati samo promjena zakonskog okvira. Broj izdvajanja djece iz obitelji nije se ni povećao ni smanjio nakon tih događaja. No, ti događaji su nam otežali rad! Temelj našeg stručnog rada je stvaranje odnosa povjerenja s klijentom, a to je teško postići u negativnoj klimi stvorenoj u javnosti prema djelatnicima Centra za socijalnu skrb – ističe Grbac-Plavčić. 

Centrima je teško pronaći smještaj za djecu izdvojenu iz obitelji budući da su kapaciteti dječjih domova u velikoj većini slučajeva popunjeni. 

- Do sada se nije dogodilo da nismo mogli smjestiti dijete u slučaju žurnog smještaja, ali sa duljim smještajima ima problema. O tome bi više mogli reći dječji domovi. Mi najviše surađujemo s Dječjim domom Maestral u Splitu – kaže ravnateljica CzSS Šibenik. 

Ističe i da je veliki problem što djeca predugo ostaju u dječjim domovima što na njima itekako ostavlja traga. 

- Nedostaje nam obitelji zainteresiranih za tradicionalno (nesrodničko) udomiteljstvo. Nemamo ih, na žalost, pa djeca predugo ostaju u dječjim domovima i institucionalizacija na njima ostavlja traga. Gorući problem je i nedostatak specijaliziranog udomiteljstva za djecu s posebnim potrebama, bilo da se radi o djeci s poteškoćama u razvoju ili djeci s problemima u ponašanju. U našoj Županiji nikada nismo imali dječji dom te ga ne bi ni sada preferirali, ali nam nedostaje smještajnih kapaciteta za privremeni smještaj i za hitne intervencije, pa bilo to u ustanovu, u udomiteljsku obitelj ili organizirano stanovanje.

Naglašava da je sam proces posvajanja djeteta jako složen i dugotrajan. Osoba koja se odluči posvojiti dijete treba se obratiti zahtjevom prema CzSS koji potom provodi stručnu procjenu potencijalnog posvojitelja, provodi određeni upravni postupak te upućuje potencijalnog posvojitelja na edukaciju za posvojitelje i na kraju, ako sve bude u redu, unosi njegove podatke u Registar posvojitelja da čeka svoju priliku za posvajanje djeteta.  

- Od podnošenja zahtjeva pa do unosa u Registar posvojitelja traje otprilike godinu dana – doznajemo od Grbac-Plavčić. 

Vrlo je sličan i postupak za postati udomitelj. Opet prvo ide zahtjev CzSS, stručna procjena potencijalnog udomitelja, edukacija, upravni postupak i unošenje u Registar posvojitelja dostupan svim CzSS u RH. 

- Unatrag nekoliko godina desetak potencijalnih posvojitelja s našeg područja posvojili su djecu s cijelog područja RH. Mi u Centru za socijalnu skrb pratimo napredak te djece u obitelji a roditeljima pružamo stručnu pomoć i podršku. Imamo više djece koja imaju ispunjene sve zakonske pretpostavke da bi mogli ići na posvajanje. Međutim, radi se o djeci koju su na smještaj i brigu preuzeli najbliži srodnici i stava smo da ta djeca trebaju ostati u svojim obiteljima – ističe ravnateljica Centra za socijalnu skrb Šibenik Davorka Grbac-Plavčić.