- Izvođač radova je tvrtka Neir iz Splita s kojom je Grad Šibenik potpisao ugovor vrijedan 492 tisuće kuna plus PDV. Projekt planiramo prijaviti na natječaj za sredstva Ministarstva kulture budući je Spomen-park zaštićeno kulturno dobro. Radovi su počeli prije 15ak dana, a rok završetka je šest mjeseci – doznajemo od pročelnika Odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Petra Mišure. 

Iako je o obnovi Spomen-parka Šubićevac, koji je dakle zaštićen kao kulturno dobro, izrađen veliki elaborat o kompletnoj obnovi, za sada se izvode samo najhitniji radovi. 

- Riječ je većinom o kameno-klesarskim radovima, sanaciji zida uz prometnicu s kojeg otpadaju ploče i koji je star 50 godina te nema hidroizolaciju, a sanirat će se i dva manja bočna zida. To su dakle najkritičnije točke koje je potrebno što prije obnoviti. Inače postoji ogroman konzervatorski elaborat kojim je predviđena sanacija čitavog spomen parka, ali tu sve ovisi o izvorima vanjskog financiranja pa ne bih prognozirao kada će taj projekt započeti – govori Mišura. 

Obnovu Spomen-parka Šubićevac u više su navrata najavljivali iz Udruge antifašističkih boraca. Oni su zamislili da park ima više tematskih cjelina: stazu strijeljanih, slijedila bi staza zločina, na kojoj bi obilježjima bili predstavljani zločini protiv naroda s područja Šibenika, Dalmacije i šire regije. U parku bi, prema njihovoj viziji, bile i staza otpora te staza pobjede, a najavili su i postavljanje deset bista narodnih heroja i rukovodilaca ustanka.

Inače, Spomen-park Šubićevac, mjesto na kojem su fašisti 22. svibnja 1942. godine strijeljali Radu Končara i još 25 antifašista, svečano je otvoren 22. svibnja 1962. godine. 

Središnji motiv unutar parka je spomenik Radi Končaru i drugovima. Podignut je 1961. godine, a autor spomenika je Kosta Angeli Radovani.

Na ulazu u park stoji brončani reljef sa prikazom skupine od jedanaest ljudskih figura, postrojenih uza zid, u prizoru i stavu čekanja na strijeljanje. Pokraj figura stoji vijoreća zastava s motivom petokrake zvijezde.

Iza spomenika stoji red od desetak betonskih stupova za koje su fašisti vezivali svoje žrtve i zatim ih strijeljali.

Na putu do središnjeg spomenika, uz stazu se nalaze tri spomen-kamena na kojima su uz prigodne stihove ispisana i imena više grupa strijeljanih. Podignuti su 22. svibnja 1978. godine.