- Lokalitet Mukoše nalazi se nedaleko sela Goriš, na položaju za koji se u narodu priča da je tu bila crkva Sv. Jurja. Ovaj su lokalitet otkrili rekognosciranjem djelatnici našeg Muzeja 1985. U ljeto te godine župnik Konjevrata fra Albert Marić čistio je s mještanima okoliš ovog terena i otkrio ostatke arhitekture.

Pristupili smo istraživanju i otkrili da se radi o objektu dimenzija 25x25 metara, debljine zidova od jednog metra. Zidovi su rađeni u malteru od priklesanog kamena. S južne, zapadne i sjeverne strane sačuvane su po jedna apsida, a s istočne dvije manje. Svod je bio izrađen od riječnog kamena - sedre. Mjestimično su zidovi sačuvani i do visine od 2,5 metra. U urušenom šutu objekta otkrili smo nekoliko kasnosrednjovjekovnih grobova, ali sigurni smo da ih ima još nekoliko desetaka. Riječ je možda o sakralnom objektu iz vremena kasne antike ili srednjeg vijeka. Naime, za sada nismo pronašli nijedan artefakt koji bi mogao točnije vremenski odrediti ovaj objekt. No, u svakom slučaju, riječ je o impozantnoj građevini kojoj nismo našli analogije na ovim prostorima, posebice kada je riječ o objektima centralnog tipa. Mišljenja smo da bi ovaj objekt svakako trebalo istražiti, konzervirati i prezentirati, jer bismo na taj način itekako obogatili ne samo hrvatsku kulturnu baštinu, nego i turističku ponudu kojoj upravo nedostaje ovakvih izletišta. Nije manje važno ni spomenuti da se ovaj objekt nalazi usred područja koje obiluje arheološkim preostacima - rekao nam je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika.

Rezultati istraživanja izlaze pomalo svake godine.

- Ovaj put pronašli smo ulomke kamenog namještaja i keramike koju možemo smjestiti u 6. stoljeće. Nazivamo je romanskom, jer je izrađena u antička vremena za vrijeme Rimljana. Na ovom području se dogodila i jedna velika bitka između Bizantinaca i Ostrogota u 6. stoljeću pa možda i s time ovaj objekt ima veze. Na nama je da to istražimo u suradnji s našim Institutom za arheologiju, a uključila se i ekipa iz Arheološkog institute iz Varšave. Kako se kaže u našoj struci da je lašun najpametniji, možda već dogodine nakon novih istraživanja budemo znali nešto više o ovoj misteriji. Puno toga ovisi i o materijalnim sredstvima koje dobijemo za ovo istraživanje. Moram zahvalti i Ministarstvu kulture, Županiji i Gradu Šibeniku na financiranju, ali treba nam više sredstava, jer lokalitet nakon svake akcije treba i sanirati i zaštititi. Na tehnički način uvelike nam pomaže i NP Krka. Ovim tempom, ako se ne prepozna važnost lokaliteta, mogli bi na njemu raditi još desetak godina. Sve u svemu, još uvijek nemamo onaj zadnji dokaz po kojem bi mogli ustvrditi da je objekt ladanjski, vojni ili sakralni. Dosad smo skinuli oko metar i pol sloja zemlje i materijala, a do samog dna objekta vjerojatno ima još oko dva metra - kaže Krnčević.

I Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju slaže se da je objekt u Mukošama jedinstven i zanimljiv jer se o njemu još tako malo zna.

- Tlocrt je poseban i nigdje ga još nismo vidjeli. Ima sličnih, ali razlika je u apsidama koje se u Mukošama nalaze na tri strane objekta. Na sličnim su na sve četiri strane, a u Mukošama su na jednoj strani dvije manje. Odgovore tko je gradio temelje dobit ćemo kad završimo posao, ali ima tu više zanimljiivih faza dok do temelja dođemo. Građevina je možda i mijenjala funkciju. Možda je nastala kao sakralna, poslije stambenu, kasnije i obrambenu. To još ne možemo znati dok ne dođemo do podne razine - kaže Belaj.

Grobovi koji su tu pronađeni datiraju dosta kasnije.

- Građevina je zatrpana do razine u kojoj smo je zatekli u 16. stoljeću. Onda su stanovnici koji su tek pridošli na ovo područje, Morlaci, u ovom objektu prepoznali crkvu ili su željeli u to vjerovati. Pronašli smo već 74 groba iz 16. stoljeća. To je zadnja faza lokaliteta, sa sasvim novom funkcijom. Analize kostiju radimo po sezonama istraživanja, a pokazale su da su tu ljudi živjeli teško i naporno radili. Tu su i indicije bolesti, jedna osoba koja je tu zakopana sigurno je imala lepru. U sva 74 groba našli smo jednu malu perlicu i tri željezne igle. Nismo naišli na tragove pljačkanja grobova. Nije se tu ni imalo što opljačkati - zaključuje Juraj Belaj.

Da je riječ o već sad čuvenom lokalitetu o kojem su u arheološkim krugovima već nekoliko godina priča, potvrdio je i poznati hrvatski povjesničar umjetnosti Joško Belamarić, koji je danas u svojstvu ‘turista-arheologa’ po prvi put posjetio lokalitet Mukoše.

- Riječ je o lokalitetu najvećeg potencijala. Što ćemo na kraju iz istraživanja otkriti i u što će se ovaj objekt pretvoriti, veliko je pitanje. Bilo bi dobro da NP Krka obuhvati i Mukoše. Moram pohvaliti i akciju, odavno nisam vidio tako lijepo, čisto i odlično prezentirano arheološko nalazište. Majstori koji su ovo radili bili su vrlo vješti. Moje je osobno mišljenje, koje ne mora ništa značiti, da objekt nije bio sakralnog karaktera, nego neki oblik utvrde - kaže Joško Belamarić.

Dakle, još će proći vremena dok se objekt u Mukošama ne razotkrije u ‘svoj svojoj liposti’, rekao bi Toma Bebić, a i u povijesnim podacima.

Pogledajte fotogaleriju.