- Svi su uredno pozvani, ali eto, nitko se nije odazvao. Petak je i kraj radnog tjedna pa su se valjda htjeli odmoriti. Ne bi to previše komentirao – kaže za ŠibenikIN šibensko-kninski župan Marko Jelić.

Vrhunac večeri na šibenskoj fortifikacijskoj ljepotici bilo je otvorenje gostujuće izložbe autora Miljenka Domijana i Bruna Diklića: 'Obrambeni sustavi Republike Venecije 16 i 17 stoljeća'.

Izložbom je fotografski i tekstualno predstavljena svaka od šest komponenti zajedničkog upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine – utvrđeni gradovi Bergamo i Peschiera del Garda, grad tvrđava Palmanova u Italiji, fortifikacijski sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Hrvatskoj te grad Kotor u Crnoj Gori.

Svi gradovi u različitim događanjima obilježavaju godišnjicu, a Šibenik i Zadar koordiniraju događanja budući da u ovom četverogodišnjem razdoblju dijele predsjedništvo međunarodne koordinacijske grupe koja upravlja transnascionalnim serijskim lokalitetom. Zadar je ove godine bio nositelj jutarnjeg, a Šibenik večernjeg programa na Tvrđavi sv. Nikole.

- Danas mi i svi gradovi u ovoj nominaciji obilježavaju pet godina od kako smo pod zaštitom UNESCO-a. Uvijek kad se bliži ovaj datum sjetim se emocija koje smo doživjeli u Krakovu kad smo dobili to priznanje. Stvarno smo bili počašćeni, ali i svjesni da je pred nama izrazito zahtjevan zadatak. Priznanje UNESCO-a potvrdilo nam je da je rad koji smo započeli još 2010. godine dobro obavili. Surađujući kroz ovih pet godina naučili smo da baština nema granicu, bila ona kulturna, prirodna,materijalna, nematerijalna…Ona čini jedinstveno bogatstvo koje trebamo ostaviti našim budućim naraštajima – rekla je prije otvaranja izložbe Anita Babačić Ajduk, ravnateljicaa Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, pod čijom je ingerencijom, uz šetnicu sv. Ante, i tvrđava sv. Nikole.

Istakla je i kako je vodilja kod upravljanja tim prostorom bila da ga se mora sačuvati.

- Trebamo ga ostaviti za svrhu razvoja šire zajednice. prema UNESCO-u ove godine dužni smo podnijeti izvještaj što smo napravili jer smo dobili određene zadatke. Izradili smo plan upravljanja koji smo uputili Ministarstvu kulture na suglasnost i mišljenje, kao i akcijski plan upravljanja posjetiteljima. Svjesni smo da ovakvi lokaliteti imaju veliki pritisak u broju posjeta. Na šetnici imamo broj koji kaže 150.000. Plan za kopnenu vezu planiramo aplicirati ove jeseni – zaključila je Anita Babić Ajduk.

Prisutne je pozdravio i župan Jelić.

- Nama je ova tvrđava i zaštitnica da mi kroz kulturu zaštitimo i prirodu, što mi je osobito drago jer sam biolog. Razlog zašto je ova tvrđava baš ovdje je priroda, iako ljudi misle obično nešto drugo. Da nema ove rijeke koja točno ovdje uvire u more ne bi bilo ni Šibenika, Knina, Drniša niti ove županije. Treba napomenuti da nas tu čeka još puno posla, tvrđava i ovaj krajobraz zahtijevaju posebnu brigu. S druge strane, treba je i popularizirati, ali i očuvati – rekao je šibensko-kninski župan Marko Jelić.

Govorio je i Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture,

- Dan kad je tvrđava došla pod zaštitu UNESCO-a je dan koji se pamti cijelog života. Puno je tu truda uloženo i na kraju dobijete tu sretnu vijest. Tada sam bio novi na mjestu državnog tajnika i sve to skupa dalo mi je vjetar u leđa za dalje. Kad dobiješ takvo priznanje od UNESCO-a jako se moraš potruditi da se to i održi. Duboko sam uvjeren da će se to i dogoditi – rekao je Poljičak.