Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Reforma strukovnog obrazovanja
Nedostaje ih na tržištu rada, a od jeseni će se domari školovati u Šibeniku
Školska godina 2026./2027. donosi nove promjene u hrvatsko strukovno obrazovanje, a među sedam novih zanimanja posebno se ističe program kućni majstor/domar koji će se provoditi upravo u Industrijsko-obrtničkoj školi Šibenik. Riječ je o jednom od novih smjerova uvedenih u sklopu reforme modularne nastave, kojom se obrazovni sustav nastoji prilagoditi potrebama tržišta rada.
Nakon što je prošle godine započela velika reforma strukovnog obrazovanja uvođenjem modularne nastave, od jeseni će učenicima biti dostupno još sedam novih obrazovnih programa. Njihovo uvođenje odgođeno je za godinu dana kako bi se provjerilo zadovoljavaju li škole potrebne prostorne, materijalne i kadrovske uvjete za kvalitetnu provedbu nastave.
Za Šibenik je posebno značajna vijest da će Industrijsko-obrtnička škola provoditi program kućni majstor/domar. Riječ je o zanimanju za kojim postoji sve veća potreba u školama, javnim ustanovama, sportskim objektima, stambenim zgradama i poslovnim kompleksima, gdje su održavanje infrastrukture i brza tehnička rješenja postali neizostavan dio svakodnevnog funkcioniranja.
Novi program osmišljen je kako bi učenici stekli praktična znanja iz održavanja objekata, manjih popravaka, tehničkih sustava i organizacije poslova vezanih uz brigu o zgradama i njihovoj opremi.
Osim programa za domara, od jeseni se u hrvatskim strukovnim školama uvode i zanimanja skladištar u logistici, drvno-ekološki tehničar, tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu, arborist, tehničar prometne logistike te arhivski tehničar.
Novi smjerovi dio su šire reforme strukovnog obrazovanja kojom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih želi školovanje uskladiti sa stvarnim potrebama gospodarstva. Modularna nastava temelji se na stjecanju konkretnih kompetencija i većoj povezanosti teorijskog i praktičnog dijela obrazovanja, a cilj je učenicima omogućiti brže uključivanje na tržište rada nakon završetka školovanja.
Nadležni ističu kako su dodatni programi odobreni tek nakon što su škole osigurale odgovarajuću opremu, stručni kadar i uvjete za kvalitetno izvođenje praktične nastave, što bi trebalo osigurati višu razinu obrazovanja i bolju pripremu učenika za buduća zanimanja.