Nakon posljednjih događanja vezanih uz sječu stabala na Šubićevcu, ali i ranijih zahvata na Vanjskom i drugim gradskim javnim površinama, šibenska gradska vijećnica Iris Ukić Kotarac s Nezavisne liste Stipe Petrina pozvala je na postizanje širokog političkog i društvenog konsenzusa o zaštiti i upravljanju zelenim površinama.
Predložila je osam načela kojima bi se, smatra, ubuduće trebalo voditi pri planiranju značajnijih zahvata u javnom prostoru.
Ukić Kotarac u objavi na Facebooku ističe kako građani moraju biti pravodobno uključeni u odlučivanje o projektima koji mijenjaju izgled njihovih četvrti, a ne tek upoznati s rješenjima nakon što su ključne odluke već donesene.
Kao primjer navodi slučaj Šubićevca, zbog kojeg je u veljači 2026. pokrenula peticiju za očuvanje postojeće zelene površine. Tvrdi da su građanima u siječnju predstavljene različite varijante prometnog zahvata, među kojima i ona koja je predviđala uklanjanje oko 1.500 četvornih metara šumske površine radi izgradnje 28 parkirnih mjesta. Istodobno, dokumentacija koju je pribavila putem zahtjeva za pristup informacijama, navodi, pokazuje da je lokacijska dozvola za taj zahvat postala pravomoćna još 4. siječnja 2024. godine.
Naglašava da pravomoćnost dozvole ne znači kako se projekt ne može mijenjati, ali smatra da građani moraju jasno znati što je već odobreno, koje su izmjene moguće i kakav utjecaj njihovi prijedlozi mogu imati na konačno rješenje.
Osam načela za upravljanje javnim prostorom
Među osam predloženih načela na prvom je mjestu pravodobno sudjelovanje javnosti u planiranju značajnijih zahvata, i to dok se još razmatraju različite projektne varijante. Traži i da Grad prije javnog predstavljanja svakog većeg projekta objavi njegov stvarni pravni i projektni status, uključujući izdane dozvole, već donesene odluke i mogućnosti izmjena.
Za veće projekte predlaže javno dostupne 3D prikaze postojećeg i planiranog stanja, a za složenije zahvate i 4D simulacije koje bi pokazale kako će se prostor i zelenilo razvijati tijekom vremena. Posebno ističe da prije planirane sječe stabala treba objaviti stručnu procjenu njihova zdravstvenog stanja, razloge uklanjanja i razmotrene mogućnosti očuvanja, kao i plan nadomjesne sadnje s navedenim vrstama, lokacijama i rokovima.
U postupke planiranja, prema njezinu prijedlogu, trebalo bi sustavno uključivati krajobrazne arhitekte, urbaniste, arboriste, stručnjake za zaštitu okoliša, predstavnike gradskih četvrti i mjesnih odbora te zainteresirane građane. Stručne analize i mišljenja trebali bi biti javno dostupni, a na primjedbe građana trebalo bi odgovoriti uz obrazloženje prihvaćanja ili odbijanja prijedloga.
Traži javni registar projekata i podatke o katastru stabala
Jedno od predloženih načela odnosi se na uspostavu javno dostupne digitalne platforme na kojoj bi građani mogli pratiti značajnije zahvate u javnim i zelenim površinama. Za svaki projekt, smatra, trebali bi biti dostupni dokumentacija, dozvole, vizualizacije, troškovi, izvori financiranja, rokovi, rezultati savjetovanja i podaci o odgovornim gradskim službama.
Posebno traži da Grad objavi u kojoj je fazi izrada katastra stabala. Podsjeća da je Strategijom zelene urbane obnove za razdoblje 2025. – 2030. već predviđena aktivnost „Evidencija, valorizacija i kartiranje stabala”, koja uključuje detaljnu evidenciju stabala na javnim površinama, s podacima o vrstama, starosti, zdravstvenom stanju, dimenzijama i ekološkoj vrijednosti.
Ukić Kotarac zato ne traži donošenje nove mjere, nego javno izvješće o provedbi postojeće: koliko je stabala evidentirano, jesu li osigurana sredstva, tko je zadužen za provedbu i kada će katastar biti dostupan javnosti. Predlaže i godišnje izvješćivanje o uklonjenim i posađenim stablima, uspješnosti nadomjesne sadnje te promjenama površina pod krošnjama.
Među ostalim, poziva Grad da do uspostave zajedničkih pravila preispita planirane nehitne zahvate koji uključuju značajno uklanjanje zdravih stabala ili trajne promjene javnog zelenila. Ondje gdje je to pravno, financijski i ugovorno moguće, predlaže razmotriti privremenu odgodu nepovratnih radova kako bi se provjerile alternative i omogućilo sudjelovanje javnosti.
Grad bi se trebao očitovati u roku od 15 dana
Posljednje načelo odnosi se na provedbu već usvojene Strategije zelene urbane obnove. Ukić Kotarac traži da Grad predstavi konkretan provedbeni plan s prioritetima, lokacijama, rokovima, financijskim sredstvima, odgovornim službama i mjerljivim pokazateljima uspješnosti. Smatra da svaki značajniji zahvat u javne i zelene površine treba javno obrazložiti i u kontekstu ciljeva Strategije.
Na kraju objave poziva gradonačelnika, gradsku upravu, gradske vijećnike, političke stranke, predstavnike gradskih četvrti i mjesnih odbora, stručnjake, udruge i građane na zajednički sastanak.
Predlaže da se Grad o njezinu pozivu javno očituje u roku od 15 dana, da se otvoreni gradski sastanak održi u roku od 30 dana te da se u roku od 90 dana nakon sastanka pripremi nacrt konkretnih pravila i provedbenih mjera za javno savjetovanje.
-Ne tražim da se svi unaprijed složimo oko svakog projekta. Tražim da se dogovorimo o pravilima po kojima se o projektima odlučuje - poručuje Ukić Kotarac, ističući kako zaštita zelenih površina i sudjelovanje građana ne bi trebali biti pitanje stranačkih razlika.
