Nikola Grubić nije skrivao oduševljenje početkom novog projekta koji će osvježiti povijesnu jezgru grada.

– Društvo se kroz cijeli niz godina od svog osnutka bavi i uređenjem arhitektonskih detalja povijesne jezgre grada Šibenika. Do sada smo uredili nekoliko arhitektonskih detalja – od portala, reljefa, a ove godine smo uredili na Gorici dvojni portal. Također, radove želimo i zaokružiti uređenjem kamenog gotičko-renesansnog stubišta – kazao je Grubić.

- Ovo je samo jedan od projekata uređenja arhitektonskih detalja u povijesnoj jezgri Šibenika. Obnovi se pridružilo i Društvo Juraj Dalmatinac s ovim zanimljivim projektom koji je posvećen jednom stubištu s gotičkim i renesansnim svjetskim karakteristikama. Vidimo po lukovima koji su između malih stupića elemente gotike, a elementi renesanse se nalaze na početku ograde – pojasnio je doktor Ivo Šprljan iz šibenskog Konzervatorskog zavoda.

Ovaj projekt je vrlo zanimljiv zbog toga što je u posljednjih 25 godina ovo prvi put da su se na edukativan način uključili studenti s Likovne akademije u Splitu. 

- Važno je da i oni postanu dio obnove ove slojevite i vrlo bogate kulturno-povijesne baštine našega grada. Veselim se projektu i njegovoj realizaciji te samom prijedlogu koji je došao od Društva Juraj Dalmatinac koji će zasigurno obnovu arhitektonskih detalja ovako s oduševljenjem nastaviti u samom gradu – kazao je Šprljan. 

Profesor i docent Siniša Bizjak s Umjetničke akademije u Splitu je naglasio kako su posebno entuzijastični u povodu ove "plemenite inicijative". 

- Ne mogu reći da je ovo početak, jer mahom ljudi koji rade, recimo, na obnovi šibenske katedrale su većinom bivši studenti Umjetničke akademije s Odjela za restauraciju i konzervaciju kamena, tako da na neki smo način ovdje od ranije prisutni kroz edukaciju ljudi koji su kod nas prošli svoje obrazovanje – rekao je Bizjak. 

Pojasnio je i što će se točno napraviti na stubištu. 

- Ovdje će se raditi se na uklanjanju bioloških obraštaja koji su se nataložili tijekom desetljeća. Stubište je zaklonjeno od sunca te mu je na neki način potrebna njega da bi ponovno zasjalo kao što i zaslužuje – zaključio je Bizjak.