Cyberbullying je fenomen star koliko i masovna internetska komunikacija, a svoj 'boom' je imao još u ranim 2000-ima popularizacijom Myspacea. Unatoč tome što je internetsko nasilje zakonom kažnjivo isto kao i fizičko, šira javnost još uvijek nije svjesna učestalosti i ozbiljnosti posljedica.

Što sve podrazumijeva cyberbullying?

U razgovoru s nekoliko članova generacije Z (osobe rođene od 1997. do 2012.) saznali smo da ih dio nije ni svjestan što sve podrazumijeva elektroničko nasilje. Mateo (20, Šibenik) nam je rekao:

- Mislim, više puta su mi na internetu rekli da se ubijem, ako to želite definirati kao cyberbullying. Takvo ponašanje mi je u jednom trenu i postalo uobičajeno, pa sam naučio živjeti s time da bi svaki dan barem jednom tijekom igranja 'multiplayer' igara dobio nekakvu poruku gdje meni i mojim bližnjima netko želi zlo, jednostavno jer igram tu igricu.

Na to je dodao da anonimnost interneta daje dodatnu slobodu počiniteljima.

- To nije samo pojava na tim igricama, već i na raznim online forumima gdje su ljudi 'skriveni' iza svojih online imenima. Oni šalju slične poruke mržnje kakve sam i dobivao na igricama. Oni najčešće budu homofobni, transfobni i nepotrebno rasistički komentari needuciranih ljudi koji ne znaju bolje nego, kad se ispred njih pojavi rasprava o bilo čemu 'nenormalnom', umjesto raspravljanja i logike koriste jeftine uvrede i osobne napade – kaže nam Mateo.

Online vrijeđanje je toliko normalizirano među 'digitalnom generacijom' da se ni otvorene prijetnje ne shvaćaju ozbiljno. Prema UNICEF-u „elektroničko nasilje može uključivati bilo kakav oblik višestruko slanih poruka internetom ili mobitelom čiji je cilj povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način oštetiti dijete, mlade ili odrasle koji se ne mogu zaštiti od takvih postupaka. Može biti u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, a nasilje se sve češće odnosi na nekoliko oblika komunikacije, uključujući zvuk, slike, animacije i fotografije.”

Većina aktivnih korisnika društvenih mreža je u jednom trenutku naletjela na snimku ulične tučnjave ili sličnog oblika snimljenog nasilja. To se inače zove 'happy slapping' što je definirano kao snimanje i objavljivanje fizičkog okršaja mobitelom ili kamerom. Još neki od manje poznatih oblika internetskog nasilja su:

'Phishing'- prevara koja korisnika navodi na otkrivanje korisničkog imena i lozinke upisivanjem tih podataka u krivotvorenu stranicu.

'Catfishing'- otvaranje lažnih profila putem kojih napadač navodi drugu osobu na ljubavnu vezu putem interneta.

'Sexting'- slanje neprimjerenih seksualnih poruka i fotografija putem mobitela ili interneta.

'Trolling'- namjerno i učestalo širenje sarkastičnih komentara upućenih slučajno odabranoj osobi s ciljem izazivanja sukoba.

Učestalost virtualnog nasilja

Prema istraživanju ,,Iskustva mladih na internetu: Korištenje interneta i nasilje na internetu'' koje je provela Udruga za unapređenje kvalitete života LET, čak je 31% mladih u Hrvatskoj doživjelo neki oblik cyberbullyinga. Iskustvo doživljenog nasilja najčešće je bilo od nekog u neposrednoj blizini, tj. od učenika iz razreda (60%) ili iz drugog razreda u istoj školi (31%). Prema razini bliskosti, 44% mladih nasilje je doživjelo od njima bliskih prijatelja, a 38% od poznate osobe s kojom nisu u bliskom odnosu.

- Kada sam bio u kasnijim razredima osnovne škole imali smo razrednu Facebook grupu gdje smo slali domaće zadaće, materijale za učenje i druge korisne stvari za školu. S vremenom se to pretvorilo u grupu mržnje prema meni i moja dva najbolja prijatelja. Vrijeđali su nas na osnovu izgleda, interesa i svega što im je moglo pasti na pamet. To je započela manja grupica 'popularnih' cura iz razreda i nakon što škola nije reagirala, ostatak razreda im se pridružio jer su vidjeli da nema posljedica - otkrio nam je Kristijan (20, Šibenik) na što je njegov prijatelj Antun (21, Šibenik) dodao:

- U razredu je bio jedan zaduženi učenik kojem bi nastavnici slali ekstra materijale i obavijesti vezane za školu koje bi on proslijedio u razrednu grupu. Kada smo je napustili, ostali smo izolirani od apsolutno svega. Obavijesti, kao to da za domaću zadaću ipak moramo riješiti prvih sedam, umjesto pet zadataka, nismo znali pa smo dobivali negativne ocijene. Bili smo primorani vratiti se u grupu u kojoj nas se vrijeđa, objavljuju fotošopirane naše slike te, konkretno u mom slučaju, koristili zdravstvene probleme kao okrutnu podlogu za šale.

Resursi za žrtve elektroničkog nasilja

Ako ste i sami maloljetna žrtva internetskog nasilja ili znate nekog tko je ili pak sumnjate da je, postoje načini anonimnog prijavljivanja kao što je preko MUP-ove internetske aplikacije Red Button

https://mup.gov.hr/online-prijave/online-prijava-zlostavljanja-djeteta-red-button/281667

ili ako samo želite razgovarati o tome možete putem Hrabrog telefona

https://tinejdzeri.hrabritelefon.hr/clanci/cyberbullying/

Ukoliko iz različitih razloga ne želite ili niste još sigurni želite li prijaviti internetsko zlostavljanje, možete se okrenuti Edukacijskom priručniku cyberbullyinga Udruge za unapređenje kvalitete života LET ovdje.

https://udruga-let.hr/wp-content/uploads/2021/05/Edukacijski-priruc%CC%8Cnik-Cyberbullyinga-24-str.-20210525-WEB.pdf

Kažnjivost internetskog nasilja

Različitim oblicima internetskog nasilja, počinitelj može prekršiti jedan ili više sljedećih članaka Kaznenog zakona RH:

Prema članku 139. naslova Prijetnja u stavku 1. ,,Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.'' Dok u stavku 2. piše ,,Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo … drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. …''

U članku 147. nazvanim Uvreda stavka 2 piše ,,Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa. …''

Po članku 148. stavku 2., naziva Sramoćenje, ,,Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do tristo šezdeset dnevnih iznosa.''

Prema članku 149. stavku 2., naslova Kleveta, ,,Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do petsto dnevnih iznosa.

I konačno, po članku 325. stavku 1., naziva Javno poticanje na nasilje i mržnju, ,,Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti … ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.''