Povodom Međunarodnog dana žena, Odbor za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju, Međunarodne mreže poslovnih žena, u sastavu:

Ana Aščić dipl.ing.arh., predsjednica Odbora AGG

Nena Mrkonjić, oec.diz.int., članica Odbora AGG, predsjednica Odbora za turizam

Dubravka Lubina, dipl.ing.geod., članica

Snježana Turalija, dipl.oec., članica

Nevenka Vidmar dipl.ing.arh., članica

Vedrana Novak Jovanović dipl.ing.aedif., pridružena članica

organizira arhitektonsko-građevinski obilazak recentnih objekata turističko-ugostiteljske namjene u Šibeniku, uz stručno vodstvo Anite Radoš dipl.ing.aedif. i Zorana Popovića dipl.ing.arh.

Zašto arhitektura i turizam? Zašto u Šibeniku?

Kao glavna gospodarska grana u Republici Hrvatskoj, turizam je u poslijednja dva destljeća promijenio lica mnogih gradova na hrvatskoj obali, ova promjena nije uvijek išla u smjeru poboljšanja ambijentalnih i prostornih vrijednosti. Time se turistički razvoj obale pozicionirao kao jedna od glavnih tema za stručnjake iz područja arhitekture, urbanizma i vezanih djelatnosti. A pitanja koja si kao stručnjaci postavljamo su - može li bolje? Može li turizam u kombinaciji s održivom kulturom građenja postati snaga koja obalne gradove i mjesta transformira na bolje?

S druge strane, Šibenik je najveći grad na hrvatskoj obali koji nema niti grčku niti rimsku urbanu osnovu i prema tome čini jedinstvenu arhitektonsko-urbanističku cjelinu koja je primjer hrvatske graditeljske baštine, specifične po remek djelima fortifikacijske i sakralne arhitekture i srednjovjekovnom urbanizmu. Uz to, Šibenik i njegova okolica poznati su po prirodnim ljepotama razvedene morske obale i brdovitog zaleđa, u kojima su smještena dva Nacionalna parka - slapovi rijeke Krke i otočje Kornati. Ovo bogatstvo prirodnih ljepota kao veliki potencijal za razvoj turizma prepoznat je još 60tih godina prošlog stoljeća kada je sagrađeno hotelsko naselje Solaris, arhitekta Borisa Magaša, koje je vrhunski primjer hotelske arhitekture svoga doba, karakteristično po svom gotovo terapeutskom odnosu s prirodom.

U odnosu na susjedne gradove poput Vodica ili Primoštena, u Šibeniku je upravo zahvaljujući njegovom industrijskom naslijeđu, izostao prvi val nekontrolirane izgradnje i neodržive eksploatacije obale. Poznati arhitekt i teoretičar arhitekture Stefano Boeri tu vrstu zaostajanja nazvao je “fertile delay” - “plodonosno zaostajanje”, referirajući se na priliku koju gradovi koji kasne s turističkim razvojem imaju u odnosu na one gradove koji su svoju šansu da potroše prostorne resurse već iskoristili. Šibenik, prema tome, ima priliku svoje velike prostorne resurse, koje još uvijek zauzimaju napušteni ili slabo korišteni industrijski pogoni poput TLM-a, iskoristiti na mudriji način nego njegovi susjedi.

Paralelno tome, u Šibeniku su se u zadnjih nekoliko godina sagradili značajni objekti hotelske arhitekture, koji mogu poslužiti kao primjer gradnje za hotelsku namjenu u Hrvatskoj svog doba a uz to sve više smo svjedoci primjene održivih praksi montažne gradnje, do sada neuobičajene za šibensko podneblje i turističku namjenu.

Sve ovo, čini Šibenik kao idealan poligon za proučavanje sinergije arhitekture i turizma u prošlosti i sadašnjosti ali i viziju onoga što održivi turistički razvoj može ponuditi gradu u budućnosti.

O stručnom obilasku

Cilj stručnog obilaska “Arhitektura i turizam” je u tri postaje - “studije slučaja” - montažna Villa Domusplus, D-Resort, Hotel Bellevue - posjetiti tri različite vrste investicije i arhitektonsko-građevinske intervencije u turizmu, a koje pokazuju sadašnjost i moguću budućnost šibenskog turizma, pri svemu tome ističući važnost graditeljskog naslijeđa, suvremene arhitekture i interijera te održive kulture građenja u formiranju održivog prostora i slike obalnih gradova a time i formiranju slike i prepoznatljivosti hrvatskog turizma. Cilj obilaska je pokazati da turizam, kao gospodarska grana, u komibanciji s kvalitetnim urbanističkim i arhitektonskim pristupom te održivom kulturom građenja, itekako može pridonijeti razvoju i prepoznatljivosti prostora na korist lokalne zajednice.

U obilasku montažne Ville za odmor, tvrtke Domusplus prezentaciju održivog modela montažne gradnje održati će Vedrana Novak Janković dipl.ing.aedif. s ciljem pokazivanja prednosti koje montažna gradnja može imati u kontekstu gradnje za turističku namjenu. Važnost projekta opremanja objekata turističke namjene na primjeru iste Ville održat će Nena Mrkonjić oec.diz.int. i objasniti sudionicima koji su dijelovi projekta opremanja, njegova dinamika i trajanje, kako zadovoljiti željenu kategoriju turističkog objekta te koja je važnost angažmana stručnjaka za formiranje održive investicije u turizmu.

Obilaskom D-Resorta uz stručno vodstvo Anite Radoš dipl.ing.aedif. i Ane Aščić dipl.ing.arh. sudionici će dobiti uvid u vrhunsko arhitektonsko-urbanističko i interijersko ostvarenje suvremene hrvatske arhitekture namijenjene turizmu, arhitekta Nikole Bašića. Interijere hotela projektirali su Marko Murtić M.Arch. i Ana Aščić dipl.ing.arh. a hotel je opremljen “site-specific” umjetničkim instalacijama skulptora Mirka Zrinšćaka i muralima slikara Tomislava Buntaka. Hotel ovu sinesteziju arhitekture, interijera i umjetničkih djela gradi na nasljeđu modernističkih poslijeratnih hotela poput Haludova prof.Borisa Magaša i time zauzima posebno mjesto na karti hotelske i turističke arhitekture na hrvatskoj obali.

Zadnja postaja biti će Hotel Bellevue vlasnika i arhitekta Zorana Popovića dipl.ing.arh., a koji je primjer uklapanja suvremene arhitekture u povijesno tkivo grada. Hotel Bellevue je gradski hotel s minuciozno isprojektiranim interijerima metropolitanskog ugođaja. Ovaj ugođaj interijera kontrastiran je prizorima povijesnog grada Šibenika kojima se hotel otvara velikim staklenim stijenkama. Vanjska opna hotela svojim oblikom vješto uspostavlja dijalog s povijesnim graditeljskim oblicima staroga grada a inovativnom završnom obradom reflektira šibensko sunce i more koji titraju na njoj.

Mogućnosti primjene kartografije u turističkoj promociji i formiranju slike destinacije, svojim radom će predstaviti Dubravka Lubina dipl.ing.geod. autorica serije “Sretne koordinate” napravljene u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Buduće aktivnosti

Cilj Odbora za arhitekturu, građevinarstvo i turizam je stručnim aktivnostima poput ove, u prvi plan stavljati aktualne i društveno relevantne teme vezane za razvoj struka iz djelokruga Odbora time pridonoseći vidljivosti i važnosti istih za širi društveni konekst. Neke od tema kojima će se Odbor u budućnosti baviti su: kružno gospodarstvo, digitalna i zelena tranzicija u gradnji; montažna gradnja; praćenje obnove na Banovini; primjena digitalne fabrikacije u arhitekturi i druge.