Luka Šibenik kao strateška vrata BiH: Pruga Knin – Livno mijenja odnose snaga u regiji

Dok Bosna i Hercegovina u 2026. godini ubrzava svoj put prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji, Hrvatska se suočava s presudnim pitanjem: hoće li njezine luke ostati tranzitne postaje ili postati generatori regionalne moći? Analize upućuju da bi odgovor mogao ležati upravo u jačanju uloge Luke Šibenik i povezivanju s Kantonom 10 kroz modernizaciju željezničke pruge Knin – Livno, piše Poslovni.

U trenutku kada se robni tokovi na jugoistoku Europe preslaguju, geoekonomske studije ukazuju na potrebu revalorizacije Šibenika. Grad koji je godinama bio percipiran ponajprije kroz prizmu turizma sada se promatra kao logistički oslonac zapadne Bosne. Livno, Tomislavgrad i Kupres više nisu samo zaleđe, već energetski i sirovinski bazeni čiji razvoj ograničavaju visoki transportni troškovi i zastarjela infrastruktura.

Pruga od milijardu eura kao strateška investicija

Projekt modernizacije i izgradnje pruge Knin – Livno, procijenjen između 700 milijuna i 1,05 milijardi eura, nadilazi klasične kalkulacije povrata investicije. Riječ je o zahvatu koji bi mogao redefinirati hrvatski logistički prostor. U okolnostima kada konkurentske luke i prometni pravci aktivno preusmjeravaju robu, nova logistička vertikala prema zapadnoj Bosni postaje instrument zaštite nacionalnih interesa.

U tom kontekstu Luka Šibenik u 2026. godini profilira se kao “agilna boutique luka”. Dok se Luka Rijeka i Luka Ploče natječu za masovne kontejnerske tokove, Šibenik se strateški pozicionira za specijalizirane terete – osobito drvnu i prerađivačku industriju iz Bosne i Hercegovine.

Najkraći put do Mediterana i Bliskog istoka

Uz digitalizaciju graničnih procedura i primjenu koncepta “Smart Borders”, Šibenik nudi jedan od najkraćih i najefikasnijih pravaca prema tržištima Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Njegova kompaktnost, dubina mora i fleksibilnost operacija omogućuju bržu prilagodbu specifičnim teretima – od drva do poluproizvoda i energetskih resursa, piše Poslovni.

Zaključak je jasan: hrvatska meka moć u Bosni i Hercegovini više se ne mjeri političkim deklaracijama, već kilometrima modernizirane pruge i rastom tonaže u lukama.

Povezivanjem Šibenika s Kantonom 10 stvara se koherentna gospodarska regija koja može potaknuti investicije, ojačati demografsku stabilnost zaleđa i neutralizirati vanjske logističke pritiske. U vremenu globalnih poremećaja, logistika postaje pitanje strategije – a Luka Šibenik potencijalni nositelj nove regionalne ravnoteže.