- Iako postoje teorije da će doći do pucanja ekonomskog balona pa će se cijene nekretnina sniziti, ja sam bliži vjerovanju da će cijene samo nastaviti rasti, pogotovo uvođenjem eura. Čak i da ekonomski balon pukne, eventualno može doći do male korekcije, ali mislim da ni to neće potrajati. To je moja teorija, ali tko zna što će na kraju biti. Da znam, vjerojatno bih bio najbogatiji čovjek na svijetu – smatra Marko Triva, vlasnik agencije Palace. 

Isto pitanje, je li sada dobro vrijeme za kupnju stana odnosno smatra li da će cijene nekretnina nastaviti rasti, postavili smo i Ninu Lelasu, vlasniku podružnice agencije Remax u Šibeniku. 

- S obzirom da je trenutno novac jeftin, a kamate u bankama povoljne, smatram da je sada dobra prilika za kupnju nekretnine. Cijene rastu, ali u Šibeniku još nisu narasle kao primjerice u Zagrebu ili Splitu, a mogle bi još rasti…Da meni recimo u ovom trenutku treba nekretnina, ne bih čekao, pogotovo kada uzmemo u obzir da je Šibenik jeftiniji u odnosu na druge gradove – kaže Lelas. 

Dodaje da mu je unazad par godina bilo nezamislivo da bi kvadrat stana u Šibeniku mogao doseći 2000 eura. 

- Ali vremena se mijenjaju, a tržište nekretnina je nepredvidivo – kaže Lelas. 

Državne subvencije rade više štete nego koristi?

Iz Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) potvrđeno je da kreće novi krug subvencija za stambene kredite. Prvo interes iskazuju banke, a građani će doći na red krajem ožujka. Na raspolaganju je pedeset milijuna kuna što je dovoljno za oko 4500 zahtjeva.

Europska komisija, odnosno Europski odbor za sistemski rizik, nedavno je upozorioda bi rast cijena nekretnina u Hrvatskoj mogao u dogledno vrijeme predstavljati opasnost za hrvatski financijski sustav, a kao jednog od krivca za takav rast istaknuli su upravo državne subvencije za stambene kredite. 

Komisija naime smatra da politika ne bi trebala poticati zaduživanje građana, a subvencije za kredite imaju takvo djelovanje. Također, upozorili su da su stambeni krediti u Hrvatskoj rasli brže od ostalih kredita te da ih banke odobravaju lakše. Uz to, nedavno je i Hrvatska narodna banka objavila rezultate vlastitog istraživanja koje je pokazalo da svaki četvrti novi korisnik stambenog kredita za mjesečnu ratu daje više od polovice plaće. Upozorili su i na činjenicu da mnogi u početnom razdoblju otplate manje financijski opterećuju dužnike, ali im se istekom subvencije povećava trošak otplate i ranjivost na eventualne nepovoljne šokove.

Klub Zeleno-lijevog bloka zatražio je ovaj tjedan zbog svega navedenoga prekid subvencioniranja stambenih kredita jer smatraju da će to dovesti do pucanja nekretninskog balona, a time i ekonomske krize, inflacije i propasti. 

Triva se ipak ne slaže s teorijom da APN-ovi krediti toliko negativno utječu na tržište nekretnina. 

- Ne mislim da APN-ovi krediti rade više štete nego koristi. Mislim da nitko ne diže cijenu zbog subvencioniranih kredita i da puno jači financijski pritisak rade stranci koji kupuju nekretnine na obali. 
Da sve više stranaca kupuje apartmane po obali i na šibenskom području, potvrđuje i Lelas. 

- Najviše idu apartmani na Brodarici, u Žaboriću, Grebaštici, Murteru… Uglavnom ih kupuju stranici ili naši ljudi koji žive vani, a ima i ljudi iz unutrašnjosti koji dolaze tu i kupuju apartmane. Domaći ljudi su ipak u manjini – ističe. 

A što je s mladim ljudima iz Šibenika, mogu li si oni uopće danas priuštiti kupnju nekretnine?

- Situacija je teška i oni slabije plaćeni bez nekakvog financijskog zaleđa teško si mogu priuštiti  kupnju stana ili kuće. No, recimo za par sa zajedničkim primanjima od 12,13 tisuća kuna, može se napraviti kalkulacija – smatra Triva. 

Baldekin, Šubićevac i Vidici najpopularniji kvartovi

I Triva i Lelas ističu kako su najtraženiji stanovi u novogradnji, ali takvih u Šibeniku skoro pa i nema. 

- Većina kupaca izbjegava obnovu i uglavnom traže stanove u koje mogu što prije useliti i to ne samo zbog visokih cijena radova, nego im se ne da zafrkavati. Kada govorimo o kupnji stanova u samom Šibeniku, kvart tu nije presudan, već u kakvom je stanju stan i u kakvoj zgradi se nalazi. U pravilu su traženije zgrade građene u socijalizmu, no na kraju je cijena ta koja presudi. Svakako, najbolje idu gotove nekretnine u kojima ne treba puno intervencija – govori Triva. 

Lelas kaže da su u Šibeniku najtraženiji jednosobni i dvosobni stanovi, a od kvartova su najtraženiji Baldekin, Šubićevac i Vidici. 

- Istina je da najviše njih traži stanove u novogradnji jer se nikome ne da dodatno ulagati i renovirati stan. Šibenik je mali grad i ima jako malo novogradnje, a cijene su skočile i sada uglavnom idu do oko 2000 eura po kvadratu. Uglavnom, na kraju sve ovisi o željama i budžetu, a moj savjet svima koji planiraju kupiti nekretninu je da prvo provjere jesu li kreditno sposobni. Mi kao prodavatelji nakon toga im možemo dati svoje mišljenje sukladno situaciji na tržištu – zaključuje Lelas. 

Najskuplje nekretnine trenutno su u Splitu, Dubrovniku, Opatiji i Zagrebu. Kvadrati u tim gradovima znaju ići i do 6 tisuća eura, dok se u Šibeniku trenutno cijene kreću od oko 1500 do 2000 eura. 

Ponuda nekretnina u Šibeniku, slažu se i Triva i Lelas, ni blizu ne prati potražnju. Usprkos tome, mnoge nekretnine, pogotovo u centru grada, zjape neiskorištene i prazne čemu nerijetko doprinose i zavrzlame s vlasničkim odnosima.  

- Podržavam ideju da se oporezuju nekorištene nekretnine, to bi onda vodilo i padu cijenanajamnina – zaključuje Triva.