Šibenska kapa simbol je Šibenika i šibenskoga kraja. Uz nju se i slavilo i tugovalo. Kapa je to pučanina s portretnog vijenca katedrale. Narodno pokrivalo za glavu koje se mijenjalo tijekom prošlosti, piše HRT.

Bile su stožaste, to se zove oblik oštroljice. Kapa je imala dojmljiv ukras, koji je resi i danas. I kažu istraživači baštine, današnja je amalgam šibenske i drniške kape.

- Zapravo je kapa izum obitelji Matavulj. Spojili su visinu drniške kape koja je bila viša nego na primjer ova šibenska. I ukras sa šibenske kape, pojasnila je Marija Krnčević Rak, viša kustosica Muzeja grada Šibenika.

Od 2008. umijeće izrade šibenske kape nematerijalno je kulturno dobro. Čuva se brižno i prenosi ta vještina. Stručno vođene poduke u Muzeju pravi su hit.

Rekonstruiraju polaznice kapu iz 18. i 19. stoljeća. Svaka svoju nosi kući. A starija verzija kape služila je nekoć, ističe se, i kao "osobna iskaznica".

- Na tjemenu se vez razlikuje. Nije na svakoj kapi isto. Dosad sam uspjela otkriti tri različita veza. I onda kažemo po tome da se Šibenik prepoznava, odnosno kvartovi u Šibeniku, otkrila je Liposava Kuštović, voditeljica tečaja izrade šibenske kape.

Vremena kada su se kape redovito nosile je prošlo. Ali narodna kapa i dandanas je inspiracija dizajnerima.

- Željela bih da baš imam ovu šibensku kapu kao jednu uspomenu. I zato sam se prijavila, rekla je Orhideja Kutić.

Šesti je to tečaj. Usto i mala škola povijesti.

- Rekonstrukcija najstarije kape koju smo zasad našli na našem području je ova koja je napravljena prema fresci iz crkvice Gospe Srimske koja se nalazi u blizini Šibenika. Freska je iz 12. stoljeća, navela je Marija Krnčević Rak, viša kustosica Muzeja grada Šibenika.

Kaže se - kapa glavu čuva.

Čuvari tradicije dodat će - i vrijedno narodno naslijeđe od zaborava.