Jedan liječnički tim ubuduće bi mogao raditi na dvije lokacije, čak i ondje gdje dosadašnjom zdravstvenom mrežom nije predviđena zasebna ambulanta. Novost je to koju je Ministarstvo zdravstva predstavilo u sklopu izmjena Mreže javne zdravstvene službe, a mogla bi biti posebno važna za stanovnike šibenskih otoka i manjih mjesta Dalmatinske zagore, gdje je dostupnost liječnika već godinama problem.
Prema prijedlogu Ministarstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) mogao bi ugovoriti rad jednog tima obiteljske medicine na dvije, u pravilu susjedne lokacije. Liječnik bi na svakoj radio dio radnog vremena, a ukupno bi ostvarivao puno radno vrijeme.
Takva mogućnost odnosila bi se i na pedijatriju, ginekologiju te dentalnu zdravstvenu zaštitu. Posebno je važno što bi se rad mogao ugovoriti i na lokaciji za koju dosadašnjom mrežom nije predviđen zaseban tim.
Prvić već ima liječnika koji dolazi s drugog otoka
Koliko je organizacija zdravstvene zaštite složena na šibenskim otocima pokazuje primjer Prvića, gdje stanovnici već dulje upozoravaju na nedovoljnu dostupnost medicinskog osoblja.
Na otoku postoje ambulante u Prvić Luci i Prvić Šepurini, a liječnica obiteljske medicine sa Zlarina dolazi utorkom i petkom prema utvrđenom rasporedu. Rad medicinske sestre i medicinskog tehničara sufinancira Grad Vodice, koji za zdravstvenu skrb na Prviću godišnje izdvaja oko 35 tisuća eura.
Međutim, otočani traže stalnu prisutnost medicinske sestre ili tehničara, upozoravajući da zbog ovisnosti o brodskim vezama i vremenskim uvjetima postojeći sustav ne može uvijek zadovoljiti njihove potrebe. Dodatne poteškoće izazvali su radovi na rivi u Prvić Luci, zbog kojih je izmijenjen režim pristajanja brodova.
Dom zdravlja Šibensko-kninske županije izvijestio je da trenutačno nema kadrovskih ni financijskih mogućnosti osigurati stalnu medicinsku sestru na otoku.
Predložene izmjene zdravstvene mreže mogle bi olakšati ugovaranje liječničkih timova na više lokacija, no pitanje stalne prisutnosti medicinskog osoblja na Prviću time još nije riješeno.
Mogućnost dodatnih specijalističkih pregleda
Predložene promjene ne odnose se samo na obiteljsku medicinu.
U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućilo bi se ugovaranje do 30 posto dodatnih timova u odnosu na standardni broj, prema stvarnim potrebama pacijenata. HZZO bi takve timove ugovarao na temelju analize i uz suglasnost Ministarstva zdravstva, u pravilu na godinu dana.
Ta bi mogućnost mogla biti važna i za šibensko zdravstvo, osobito za specijalističke djelatnosti u kojima postoje duge liste čekanja. Međutim, prijedlog ne znači automatsko povećanje broja liječnika ili pregleda u šibenskoj bolnici.
Više mogućnosti i za palijativnu skrb
Ministarstvo predlaže i promjene u organizaciji palijativne skrbi. Županijama bi se omogućilo povećanje kapaciteta do 20 posto, dok bi broj palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja na nacionalnoj razini porastao sa 130 na 166.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako se novim pravilima želi omogućiti ravnomjernija dostupnost zdravstvene zaštite i fleksibilnija organizacija rada u okolnostima nedostatka liječnika.
Predložene izmjene bit će upućene u javno savjetovanje u trajanju od 30 dana, nakon čega slijedi donošenje konačne odluke.
Hoće li Dom zdravlja Šibensko-kninske županije novi model iskoristiti za bolju organizaciju rada ambulanti na otocima i u Dalmatinskoj zagori, zasad nije poznato. Upravo bi mogućnost rada jednog liječničkog tima na više lokacija mogla biti jedna od najvažnijih promjena za stanovnike manjih i prometno izoliranih mjesta.
