Grmoja o VE Dazlina; Pokušava li se projekt koji je godinama bio vezan uz istražno područje naknadno potpuno prostorno planski legitimirati?

Predsjednik Mosta istaknuo je kako taj slučaj 'pokazuje kako se zaštita okoliša i prostorno planiranje u Hrvatskoj mogu pretvoriti u administrativnu predstavu u kojoj je investitor unaprijed poznat, projekt praktično zadan, a prostorni planovi naknado prilagođeni njegovim potrebama.'

-Pitanje je jesmo li za zakon, struku i zaštitu prostora ili smo spremni pod izlikom zelene tranzicije dopustiti uništenje vrijednog ruralnog i prirodnog područja. Za vjetroelektranu Dazlina izrađena je studija utjecaja na okoliš koja utjecaje na ptice, šišmiše, krajobraz, divljač, šume i ekološku mrežu gotovo redovito proglašava prihvatljivima, često uz općenite mjere ublažavanja i oslanjanja na nedostatna ili teško provjerljiva istraživanja. Dokumentacija priznaje prisutnost vrsta osjetljivih na sudare s vjetroagregatima, priznaje postojanje vrijednih staništa i priznaje moguće negativne utjecaje, ali na kraju ipak zaključuje da ozbiljan problem ne postoji. Drugim riječima, ptice postoje, rizik postoje, staništa postoje, šume postoje, ali šteta je navodno prihvatljiva – kazao je Grmoja u svom izlaganju.

Dodao je kao sve to izgleda 'kao administrativno opravdavanje unaprijed donesene odluke.'

Grmoja ističe i kako su 'u sukobu' dva prostorna plana, onaj Grada Vodica i županijski.

-Apsurd je još veći kad se usporede službeni položaj agregata s novom granicom građevinskog područja Grabovaca. Prema kartografskom preklapanju službenog plana i koordinata vjetroagregata najbliži agregat vjetroelektrane Dazlina, planiranje približno 600 metara od vanjskog ruba proširenog građevinskog područja Grabovaca. Dakle, Grad Vodice širi građevinsku zonu naselja, dok se istodobno u neposrednoj blizini planiraju industrijski vjetroagregati ukupne visine približno 230 metara. Dakle, jedna javna vlast određuje prostor za buduće stanovanje i razvoj, dok druga na nekoliko stotina metara planira golemo energetsko postrojenje. Takvo postupanje otvara i pitanje izravne kolizije s temeljnim ciljevima i načelima zakona o prostornom uređenju. Dakle, tu nema nikakve usklađenosti kako je s tim ciljevima usklađeno širenje naselja Grabovci prema prostoru uz koji se planiraju industrijski agregati visine 230 metara. Dakle, ta usklađenost je na ovom slučaju dovedena u pitanje. Gdje je integralni pristup ako se proširenje građevinskog područja Grabovaca i položaj vjetroelektrane promatraju kao dva nepovezana postupka? Gdje je vertikalna integracija ako gradski plan predviđa razvoj naselja, a županijski plan u njegovoj neposrednoj blizini industrijski energetski zahvat? Gdje je uvažavanje znanstvenih i stručnih činjenica ako studija ne razmatra aktualno proširenje građevinske zone, zajednički učinak buke, treperenja sjene, krajobrazne dominacije i buduću izloženost stanovništva? I gdje je zaštita javnog interesa ako se prostorni plan mijenja tek što su projekt, lokacijska dozvola i prateća infrastruktura već daleko odmaknuli? – zapitao se Mostovac, dodajući kako to 'nije samo pitanje lošeg planiranja, već je pitanje je li provedeni postupak uopće usklađen s temeljnim zakonskim ciljevima i načelima prostornog uređenja.'

-Posebno zabrinjava što se kroz izmjene prostornog plana Šibensko-kninske županije otvara pitanje pokušava li se projekt koji je godinama bio vezan uz istražno područje naknadno potpuno prostorno planski legitimirati. Prostorni plan, gospodo iz Hrvatske demokratske zajednice, ne smije biti servis pojedinačnog investitora. Najprije se mora utvrditi što prostor može podnijeti, a tek zatim što se u njemu smije graditi. U Dazlini se siječe suprotan dojam. Najprije projekt, dozvola i infrastruktura, a zatim prilagođavanje prostornih planova već pripremljenom zahvatu. Ako je sve zakonito i stručno utemeljeno, tražimo da se javnosti objave potpuni podaci o praćenju ptica i šišmiša, sirovi rezultati terenskih istraživanja, mjerenja buke, model treperenja sjena, analiza kumulativnih utjecaja, hidrogeološki rizici, opseg krčenja šuma, te službenog mjerenja  udaljenosti svakog agregata od građevinskog područja Grabovaca. Tražimo neovisnu reviziju studije o utjecaju na okoliš i obustavu daljnjih postupaka dok se ne utvrdi jesu li izmjene prostornih planova usklađene člancima 7 i 8 Zakona o prostornom uređenju ili su poslužile za prilagođavanje prostora unaprijed pripremljenom projektu – zaključio je Nikola Grmoja svoje izlaganje za saborskom govornicom.