Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Nastaju isključivo djelovanjem atmosfere
Dolac, Kaprije, Kornati... Zaredale se šćige, nisu tsunamiji, ali mogu biti opasne
Ovo ljeto na Jadranu obilježavaju ne samo dugotrajni toplinski valovi i učestale grmljavinske oluje, već i sve češća pojava meteotsunamija, u Dalmaciji poznatijih pod nazivom šćige. Posljednjih dana more je naglo nadiralo i povlačilo se na više lokacija duž obale, a među njima su se našli i šibenski Dolac, koji je jučer nakratko bio pod morem, te Kaprije, gdje je nekoliko dana ranije također zabilježena izražena oscilacija razine mora, a i na Kornatima.
Gostujući u Dnevniku HRT-a, zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković pojasnila je kako meteotsunami nije posljedica potresa, nego ga uzrokuju nagli poremećaji atmosferskog tlaka povezani s grmljavinskim olujama. Kada se takvi atmosferski valovi kreću približno istom brzinom kao i morski valovi koje stvaraju, dolazi do prijenosa energije između atmosfere i mora. Ako se pritom val usmjeri prema zaljevu ili luci čiji prirodni period osciliranja odgovara pristiglom valu, dolazi do rezonancije i naglog pojačavanja oscilacija razine mora.
Iako ih javnost često naziva "mini-tsunamijima", riječ je o sasvim drukčijem mehanizmu nastanka. Za razliku od tsunamija izazvanih potresima ili podmorskim odronima, meteotsunami nastaje isključivo djelovanjem atmosfere. Upravo zbog toga može se razviti vrlo brzo, često bez značajnijih oborina na samoj lokaciji gdje će more iznenada nadoći ili se povući.
Ovogodišnje učestale pojave šćiga nisu slučajnost. Atmosfera je tijekom većeg dijela ljeta izrazito nestabilna, uz vrlo toplo more koje predstavlja velik izvor energije i vlage. Takvi uvjeti pogoduju razvoju snažnih konvektivnih sustava i mezoskalnih poremećaja koji mogu proizvesti nagle promjene tlaka zraka – ključni preduvjet za nastanak meteotsunamija.
Jadran je, zbog svoje razvedene obale i brojnih uskih uvala, jedno od europskih područja najpodložnijih ovoj pojavi. Posebno su poznati Vela Luka, Stari Grad, Mali Lošinj i Vrboska, no posljednjih godina šćige se bilježe i na mnogim drugim lokacijama, uključujući šibensko područje. Znanstvena istraživanja posljednjih godina dodatno potvrđuju da upravo kombinacija atmosferskih poremećaja i lokalne konfiguracije obale određuje gdje će učinak biti najizraženiji.
Iako su većinom kratkotrajne, šćige mogu prouzročiti materijalnu štetu. Nagli prodor mora može poplaviti rivu i ugostiteljske terase, oštetiti privezane brodice ili otežati pomorski promet. Upravo zato meteorolozi pozivaju na praćenje upozorenja tijekom prolaska snažnih grmljavinskih sustava, osobito u razdobljima kada se prognoziraju izraženi poremećaji atmosferskog tlaka i neverini nad Jadranom, piše Šibenik Meteo.
Ovogodišnji događaji u Docu, na Kapriju i drugim dijelovima obale još jednom pokazuju da šćige više nisu rijetkost koja se događa jednom u nekoliko godina. U uvjetima sve toplijeg mora i sve izraženijih atmosferskih ekstrema, ovakve će pojave vjerojatno ostati dio ljetne meteorološke slike Jadrana, zbog čega će njihovo pravodobno prepoznavanje i upozoravanje imati sve veću važnost.