- Zabrana kupanja je nešto što se moralo provesti puno ranije. Razlog je prvenstveno u očuvanju ekosustava koji je na tom području i jedinstven, kao što je stanični tip sedre. Na Skradinskom buku kupanje velikog broja kupača je dovelo do uništavanja sedre, oštećivanja i narušavanja procesa osedravanja. Kad govorimo o sedrenju i osedravanju tu su potrebni posebni fizikalno-kemijski uvjeti, pa je prema tome potrebna i specifična životna zajednica koja u tim uvjetima provodi proces ugrađivanja karbonata u svoje stanice i na taj način dolazi do nastanka sedre. To je jedan živi proces. Kad vi hodate i skačete po toj sedri kontinuirano i utječete na promjenu fizikalno-kemijskih procesa, jer su kupači najčešće namazani i raznim kremama za zaštitu od sunca to sve ima negativan utjecaj na to područje – pojasnio nam je Duplić.

Napominje da se zaista kupanje trebalo zabraniti mnogo, mnogo ranije, a što se ribolova tiče, u principu, sama rijeka Krka je jedinstvena po zajednici riba koja ih nastanjuje. 
- Ukupno je zabilježeno u rijeci Krki preko 11 endema. Ali, nažalost i 11 stranih vrsta koje su invazivne, a zapravo su ih uveli ljudi da ih mogu izlovljavati. Som, štuka i šaran, sve su to invazivne vrste, budući da su to predatori i ugrožavaju naše endemske vrste. Iz više razloga se došlo do odluke da se zabrani ribolov – napominje Duplić. 

Ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode dodaje da se samim time došlo do problema koji će se teško u budućnosti moći riješiti, a to je kako smanjiti pritisak tih invazivnih vrsta.

- Jedan od načina je da reguliramo njihovu populaciju, jer ih ukloniti više ne možemo zbog toga što je nemoguće doći u riječni ekosustav i sve ih poloviti. Moguće ih je kontrolirati na način da ih se izlovljava i to bi trebali biti selektivni izlovi. Jedna od mogućnosti za takav pristup bi bio da ljudi mogu riboloviti, ali isključivo te strane vrste. To mora biti organizirano do te mjere da znate u svakom trenutku kad vam je neki ribolovac u Parku da on lovi dogovorene vrste, da ne bi bilo krivolova. Bitno je voditi i evidenciju što se i koliko toga izlovilo kako bi se opet moglo vidjeti koliki je lovni napor bio i koliko se uspjelo regulirati populaciju, pa da se te mjere u budućnosti mogu bolje definirati – pojašnjava Duplić. 

Zbog unesenih invazivnih vrsta koje prijete autohtonim riječnim endemima, izrađen je Protokol za izlov invazivnih vrsta, prema kojemu je 29. lipnja, u suradnji s tridesetak lokalnih ribiča, duž obala Krke počeo izlov invazivne vrste štuke. Svim entuzijastima tada su se zahvalili iz NP Krka što su prepoznali važnost te akcije i odazvali se pozivu Ustanove, potvrdivši svojim sudjelovanjem da razumiju važnost zaštite riječnog ekosustava. Prvi rezultati očekuju se već ove jeseni. S obzirom da je riječ o dugoročnom projektu, njegov uspjeh ovisi o kontinuiranim i organiziranim aktivnostima izlova. Podaci prikupljeni od ribiča – lokacija ulova, vrsta, dužina, težina i broj jedinki – koristit će se za obradu kao jedna od implementiranih metoda za praćenje stanja.
Ravnatelj Duplić je bio prisutan na jednom od sastanaka s predstavnicima lokalne zajednice iz Lozovca, koji je organizirao Park.

- S jedne strane su njihovi argumenti razumljivi, a s druge strane zbog njihovog nerazumijevanja same problematike na Skradinskom buku imaju taj jedan tvrdi stav zbog čega je do ove situacije došlo. Moramo osvijestiti da način na koji smo se do sada prema prirodi odnosili nije bio dobar i moramo mijenjati određene navike. Rijeka Krka je pod brojnim pritiscima, a ovi zadnjih dana su samo neki od pritisaka. Treba djelovati danas, jer uslijed klimatskih promjena i krize bioraznolikosti pitanje je što će se događati narednih godina. Mi imamo jednu vrstu za koju smatramo da je izumrla na području Krke, a to je zlousta (stenoendem). Zadnji put je 2007. ulovljena jedna jedinka. Nakon toga više nije viđena. To samo pokazuje da je ekosustav izložen značajnim pritiscima kojih često nismo niti svjesni – kazao nam je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode.

Sličnu situaciju su imala Plitvička jezera, bilo je dozvoljeno kupanje te se onda, u jednom trenutku, zabranilo. 

- Ljudi su se na Plitvičkim jezerima naviknuli i više nitko to ne spominje, a zabrana se poštuje. Mi ovdje govorimo o iznimno osjetljivom ekosustavu te da su takve mjere nužne, kad bi barem zabranom kupanja taj problem riješili to bi bilo super, ali moramo još neke korake poduzeti da se to adekvatno zaštiti. Čestitam Upravi Parka na tome da su se napokon odlučili donijeti te mjere i provesti ih, što je trebalo biti napravljeno kudikamo ranije te bi onda te posljedice koje danas imamo bile puno manje. I poruka koja se šalje iz jednog takvog parka nije dobra, jer Park ima prvo ulogu da educira, a ako vam dođe milijun ljudi na Skradinski buk i kupaju se, tad se šalje jedna kriva poruka s tog područja. Ono se treba zaštiti, a ne na taj način promovirati. I gosti koji tamo dolaze sigurno ne dolaze samo zbog kupanja – kaže Duplić te napominje da se čudi načinu na koji lokalno stanovništvo izražava svoje nezadovoljstvo donesenim odlukama. 

- Oni znaju da je to područje sedre posebno osjetljivo i da nije pravi način da se po njoj hoda i tu se vidi da ih treba dodatno educirati i komunicirati s njima. Stav cijele struke je da je ovaj potez opravdan i 2019. godine u provedenoj studiji za Akcijski plan upravljanja posjetiteljima zabrana kupanja na Skradinskom buku predložena je kao jedna od mjera za očuvanje togpodručja. Kompromis je u ovom slučaju izveden na način da se posjetitelji mogu kupati na tri lokacije unutar parka, ali više ne na Skradinskom buku – zaključio je Duplić.

Evo što je sve u zaštićenim područjima zabranjeno:

Zabranjeno je kretanje plovilom, usidriti ga ili privezati izvan mjesta određenih prostornim planom i aktom državnog tijela nadležnog za unutarnju plovidbu, ako se zaštićeno područje nalazi na unutarnjim vodama. Prati plovila ili vozila na površinskim kopnenim vodama, obali mora ili u moru. Privezati plovila izvan mjesta određenih prostornim planom koja imaju status privezišta, sidrišta ili luke, ako se zaštićeno područje nalazi na pomorskom dobru. Obavljati nedozvoljene podvodne aktivnosti i obavljati nedozvoljeni ribolov. Kretati se izvan označenih pješačkih staza i izvan područja predviđenog za posjećivanje na području strogog rezervata, posebnog rezervata i nacionalnog parka osim pri provedbi istraživanja za koje je ishođeno dopuštenje. 
I napokon, kupati se na mjestima određenima od strane nadležne javne ustanove kao područja zabrane kupanja.

Po Članku 233. Zakona o zaštiti prirode novčanom kaznom u iznosu od 500 do 1000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

– vozi i/ili parkira vozila izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje, osim ovlaštenih osoba iz članka 139. stavka 2. ovoga Zakona (članak 139. stavak 1. podstavak 3.),
– kampira, odnosno logoruje izvan za to predviđenih i označenih mjesta (članak 139. stavak 1. podstavak 7.),
– posjeti i/ili razgleda bez ulaznice ili vinjete kad je ulaznica ili vinjeta obvezna (članak 139. stavak 1. podstavak 8.),
– kupa se na mjestima određenima od strane nadležne javne ustanove kao područja zabrane kupanja (članak 139. stavak 1. podstavak 10.).