Nakon nekoliko godina u kojima je broj požara na području Šibensko-kninske županije značajno padao, statistika se ponovno okreće u zabrinjavajućem smjeru. U prvih sedam mjeseci ove godine policija je evidentirala 323 požara, od kojih čak 265 na otvorenom prostoru. To znači da je do kraja srpnja zabilježeno više požara nego tijekom cijele 2023. godine, a broj požara otvorenog prostora već je dosegnuo ukupan broj iz cijele 2024.
Na upit ŠibenikIN-a iz Policijske uprave šibensko-kninske dostavili su podatke za razdoblje od 2020. do srpnja 2026. koji prilično jasno pokazuju kako se situacija posljednje dvije godine ponovno pogoršava.
Najviše požara u promatranom razdoblju zabilježeno je 2020. godine – 610, od čega čak 535 na otvorenom prostoru. Godinu poslije bilo ih je 565, a 2022. godine 545.
Potom je uslijedio veliki pad. Tijekom 2023. evidentirano je 319 požara, gotovo upola manje nego tri godine ranije. Međutim, već 2024. broj raste na 341, a prošle godine na čak 478 požara, odnosno za oko 40 posto u odnosu na godinu ranije.
A 2026. zasad ne donosi poboljšanje.
U sedam mjeseci više požara nego cijele 2023.
Do kraja srpnja ove godine na području PU šibensko-kninske evidentirana su 323 požara, od kojih 265 na otvorenom prostoru. Policija potvrđuje da je riječ o povećanju u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Koliko su te brojke ozbiljne najbolje pokazuje usporedba s prethodnim cijelim godinama. Ovogodišnjih 323 požara već je više od 319 zabilježenih tijekom cijele 2023. godine, a tek je 18 manje od ukupnog broja požara tijekom cijele 2024.
Još je upečatljivija statistika požara otvorenog prostora. Njih 265 zabilježenih do kraja srpnja točno je koliko ih je bilo tijekom cijele 2024. godine, a već je premašen rezultat iz cijele 2023., kada ih je bilo 246.
Od ukupnog broja ovogodišnjih požara čak 82 posto odnosi se na otvoreni prostor, stoji u podacima koje je policija dostavila ŠibenikIN-u.
Ako bi se isti tempo nastavio do kraja godine,što zbog izrazito sezonske prirode požara nije moguće jednostavno linearno prognozirati, 2026. mogla bi završiti među požarno znatno težim godinama posljednjeg razdoblja.
Sve više kaznenih prijava
Zanimljiv trend vidi se i u broju osoba prijavljenih zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.
Od 2020. godine do kraja srpnja ove godine prijavljene su ukupno 94 osobe.

Godine 2020. prijavljeno ih je devet, 2021. samo četiri, 2022. njih 11, a 2023. godine 12. Broj zatim raste na 14 tijekom 2024., da bi prošle godine dosegnuo čak 25 osoba, najviše u promatranom razdoblju.
Ove godine do kraja srpnja već ih je 19, odnosno čak 76 posto ukupnog broja prijavljenih tijekom cijele prošle godine.
Kazneni zakon za osnovni oblik kaznenog djela iz članka 215., kada se općeopasnom radnjom ili sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu većeg opsega, predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina. Ako je djelo počinjeno iz nehaja, predviđena je kazna zatvora do tri godine.
Već sada više prekršajnih prijava nego cijele prošle godine
Još izraženiji rast vidi se kod prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.
Tijekom 2020. prijavljene su 32 osobe, godinu poslije 41, a 2022. njih 52. Broj je 2023. pao na 20, zatim porastao na 34 tijekom 2024. te na 40 prošle godine.
A u samo prvih sedam mjeseci 2026. prijavljene su već 44 osobe.

Drugim riječima, ove je godine do kraja srpnja zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara prijavljeno 10 posto više osoba nego tijekom cijele 2025. godine.
Za izazivanje požara kazna i do gotovo 20.000 eura
Kazne pritom nisu male.
Prema važećem Zakonu o zaštiti od požara, fizička osoba koja izazove požar može biti kažnjena s 1990 do 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Ako je požar izazvan iz nehaja, što je prema policijskim iskustvima čest slučaj kod požara otvorenog prostora, kazna iznosi od 260 do 1990 eura.

Kazna od 130 do 1990 eura predviđena je i za fizičku osobu koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi informacije o njemu.
Ako požar preraste granice prekršaja i ostvari obilježja kaznenog djela, posljedice za počinitelja mogu biti daleko ozbiljnije.
Policija tijekom ljeta pojačava nadzor
Tijekom požarne sezone policija provodi pojačane mjere na područjima koja se sigurnosnim procjenama utvrde kao najrizičnija za nastanak požara.
Nakon svakog događaja za koji postoje okolnosti koje zahtijevaju daljnju provjeru policijski službenici u sklopu kriminalističkog istraživanja nastoje utvrditi uzrok požara, sve okolnosti njegova nastanka i eventualnog počinitelja.
Statistika posljednjih sedam godina pritom pokazuje dva prilično različita razdoblja. Od 2020. do 2023. broj požara pao je sa 610 na 319, odnosno za gotovo 48 posto. Nakon toga trend se preokrenuo. Godine 2024. zabilježen je blagi rast, 2025. snažan skok, a podaci iz prvih sedam mjeseci 2026. pokazuju da se negativan trend nastavlja.

Posebno zabrinjavaju požari otvorenog prostora: do kraja srpnja ove godine bilo ih je koliko tijekom cijele 2024., dok je istodobno broj osoba prijavljenih zbog kršenja Zakona o zaštiti od požara već premašio cijelu prošlu godinu.
U županiji koja svakog ljeta zbog suše, vjetra, visokih temperatura, velike površine obrasle vegetacijom i velikog broja ljudi boravi pod povećanim požarnim rizikom, zaključak statistike prilično je jednostavan – nakon velikog pada prije nekoliko godina, požari se ponovno vraćaju prema brojkama koje daju ozbiljan razlog za oprez.
U galeriji fotografija pogledajte arhivske fotografije požara s kojima su se vatrogasci zadnjih godina borili u Grebaštici, Zatonu i na drugim područjima županije.