Sinoćnje predavanje se održalo u sklopu festivala FALIŠ, a suglasno imenu festivala, Buden je pričao o značenju i definiciji globalnog zapada, odumiranju jezika, deindustrijalizaciji i njihovim posljedicama.

-Što je 'zapad'? Ne znam jeste li se kad zapitali što taj pojam točno označava. Pogotovo u slučaju trenutnog rata u Ukrajini, vidjeti ćete da neprestano imate te fraze, osobito na engleskom 'The West has decided.' Zapad je odlučio ovo, zapad će i dalje podržati ovo, zapad neće… Tko je zapravo to? Je li to parlament? Je li to netko demokratski odlučio? Postoji li predsjednik vlade zapada? Zanimljivo, nikakvih pitanja o tome nema. Zapad se neprestano subjektivira politički, a da nitko ne zna što je uopće taj subjekt.

Kada se netko obraća 'zapadu', obraćaju se cijelim državama dok bi se trebali fokusirati na konkretne institucije ili pak individualne vladare. Kada se šalje neka poruka, primatelj je može prihvatiti ili odbaciti ali kada poruka nema definiranog primatelja, uspješnost joj je stopostotna jer ako nitko nema odbaciti poruku ni ne može.

-Svi smo bespogovorno pristali na gubitak suverenosti. Svi smo pristali na vazalne odnose. Dakle, da mi smo u jezgri ali kao tko? Kako hegemon, subjekt koji odlučuje ili kao vazal?

U politološkom i ekonomskom svijetu, teorija međunarodnih odnosa je jedan od dvije prihvaćene teorijske perspektive globalizacije. Nalaže da nastankom suverenih država, međukomunikacijom i kolaboracijom nastaje internacionalni sustav. Taj sustav vodi u institucionalizaciju međunarodnih odnosa čija je izravna posljedica intergovernmentalizam. Dakle, nastanak suverene države je zapravo ograničio suverenost država.

-Suverenost je postala moneta za koju više ne možete ništa kupiti. Izgubila je svaku vrijednost i to šutke. Nitko se, u osnovi, ne buni protiv toga.

Kako je tema hrvatskog jezika vječno aktualna, Buden se naravno morao i dotaknuti novopredloženog zakona o jeziku. Iako se na prvu ruku taj zakon čini sulud, Buden ističe, da je hrvatski jezik jedan od 21 europskog jezika koje je ugrožen zbog proširenosti i napretka telekomunikacijskih sredstava.

-Čuli ste da se sada sprema zakon o jeziku, zaštita hrvatskog jezika.. To je samo jedan dio tranzicije. Cijela priča je ova: jezik je bio neslobodan u komunističkoj Jugoslaviji, 90-e se oslobađa i u toj slobodi doživljava renesansu. Ovo što se sada s ovim zakonom o jeziku događa, to je prvi put svijest o ugroženosti jezika, ali ne od Srba, nego je to sada engleski jezik. I ne znam, sada će oni zabraniti da u javnosti piše 'fast food'.

Iako se deindustrijalizacija i ugroženost hrvatskog jezika čine kao potpuno polarizirajući problemi zapravo su isprepleteni.

-Ako uzmete slavni splitski kruzer iz 80-ih, Amorella, on je bio kompletni proizvod te bivše jugoslavenske industrije. Što znači da su inženjeri kemije koji su miješali boje, inženjeri strojarstva koji su radili turbine, inženjeri elektrotehnike koji su radili kablove plus svi drugi, su mogli pričati o tome na svom jeziku. Jeste li se pitali kakvog smisla danas ima studij brodogradnje na hrvatskom jeziku kada taj čovjek, na tom jeziku ne može napraviti nikakav brod? Razmislite o tim praznim halama kao silnim grobljima riječi i jezika koje se više ne mogu spasiti.

Na kraju predavanje je bilo vrijeme za pitanja iz publike. Budenu je bilo upućeno pitanje o budućnosti društva. Slijedili li nam razdoblje postmodernosti ili radikalizirane modernosti kako je engleski sociolog Anthony Giddens predložio.

-Razvoj situacije nakon 90-ih ne daje razloga za optimizam. Naravno da neke zemlje mogu u tome vidjeti svoju šansu ali pitanje o tome ne kojem ćemo mjestu biti nećemo odlučiti mi. To je onaj problem, dakle što nas zadesi tako će biti. I to je taj trenutak gubitka suverenosti.

Cijelu snimku predavanja požete pogledati na Facebook stranici FALIŠ-a.