Premijerom dokumentarnog filma „Radijski dani Vinka Kužine”,o Šibenčaninu Vinku Kužini, ugledniku iz hrvatske dijaspore, jednom od osnivača prve radijske postaje na hrvatskom jeziku u SAD-u, koji je snimljen u suradnji s HRT-om počinje danas, 26. rujna  Program proslave Dana grada Šibenika.

Promocija će biti održana u ponedjeljak, 26. rujna, u dvorani Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova „Civitas Sacra”, Ulica kralja Tomislava 10, s početkom u 18 sati.

Hrvatska zajednica u New Yorku osnovala je 22. veljače 1969. godine Hrvatski radio – Glas slobodne Hrvatske. Program su vodili Krunoslav Mašina i Vinko Kužina na hrvatskom jeziku te Ljubica Gal na engleskom. Program Hrvatskog radija glazbeno je otvoren arijom iz opere „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca, a slijedile su informacije o svrsi emisija na hrvatskom radiju te pregledom vijesti iz domovine i života hrvatske zajednice u New Yorku.

Klub 1972. godine kupuje svoju zgradu. Prva emisija iz novog studija emitirana je 16. siječnja 1971. godine. Sredinom 1972. godine Hrvatski radio uvodi i drugu stalnu emisiju, „Ponedjeljkom navečer“, a 1973. godine još jednu, „Četvrtkom navečer“. Tako je Glas slobodne Hrvatske stizao u domove Hrvata tri puta tjedno. Hrvatski radio – Glas slobodne Hrvatske program emitira i danas, a zahvaljujući internetu dostupan je širom svijeta.

Film je snimljen na poticaj Nenada Bacha, poznatog hrvatskog glazbenika koji već desetljećima djeluje u Americi i osobno je poznavao Vinka  Kužinu, a  večeras će biti nazočan na promociji.

Film „Radijski dani Vinka Kužine” predstavit će Sandra Basso redateljica i scenaristica, Vesna Banović, producentica,Ivana Gudelj, suradnica na scenariju, Vladimir Brnardić, urednik Dokumentarnog programa Hrvatske televizije te Nenad Bach i Jere Kursar, sugovornici u filmu.

- Priča šjor Vinka kreće od rodnog Šibenika i spašavanja dvojice američkih pilota u Drugom svjetskom ratu, koji su mu omogućili egzistenciju u SAD-u nakon što je emigrirao iz Jugoslavije, do borbe za slobodu i neovisnost Hrvatske. Film je posveta tom vrijednom i skromnom čovjeku koji nije tražio svjetla pozornice niti riječi hvale. Nažalost, film o njemu govori posthumno, ali time i vrijednije jer je priča o Vinku Kužini priča o iseljenoj Hrvatskoj i njenoj neugasloj ljubavi prema Domovini - kaže redateljica i scenaristica.

Vinko Kužina, rodio se u Šibeniku 2. travnja 1921. godine. Maturirao je u Šibeniku 1939. godine te je potom studirao građevinu u Zagrebu do 1941. godine, Tijekom 1941. i 1942. godine radio je kao namještenik u rodnom Šibeniku, a u rujnu 1944. godine priključio se antifašističkim borcima. Demobiliziran je u travnju 1945. i postavljen za nadglednika cesta Kotara Šibenik. Jedan je od četvorice utemeljitelja građevinskog poduzeća „Izgradnja” u Šibeniku 1945. godine. 1946. godine nastavio je  studij građevine u Zagrebu, a u Šibenik se vratio  1952. godine i nastavlja raditi u "Izgradnji", kao voditelj izgradnje hala u Tvornici elektroda i ferolegura u Šibeniku.

Nezadovoljan političkim sustavom komunističke Jugoslavije, 11. rujna 1956. godine sa suprugom Nadom i desetogodišnjim sinom Zoranom, emigrirao je u Italiju. Dospio je izbjeglički logor gdje je bio predsjednik logoraške organizacije, a 1959. godine zahvaljujući američkim pilotima koje je spasio u Drugom svjetskom ratu, iz Italije odlazi u SAD te se zapošljava najprije kao radnik u čeličani, potom 1962. godine u New Yorku dobiva posao u svojoj struci i uključuje se u društveni život američkih Hrvata te postaje najprije tajnik, a potom i predsjednik Ujedinjenih Hrvata Amerike.

Obnašao je dužnost predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog narodnog vijeća u New York, te predsjednika Hrvatske akademije Amerike. Vodio je Hrvatsko pučko učilište, a bio je osnivač i predsjednik Zavičajnog kluba Šibenika u New Yorku te povjerenik hrvatskih publikacija iseljenih Hrvata „Hrvatska revija”, „Zajednica”, „Nova Hrvatska” i svih hrvatskih novina u SAD-u, a uz to bio je od tehnički urednik i glavni tajnik „Vjesnika Ujedinjenih Hrvata Amerike”.

Godine 1969. godine uz još dvadesetoricu Hrvata osnovao je Hrvatski radioklub u New Yorku i pokrenuo „Glas slobodne Hrvatske”, prvu radijsku emisiju u SAD-u na hrvatskom jeziku. Vinko Kužina u „Glasu slobodne Hrvatske” najprije je bio spiker, potom urednik, a posljednjih dvadesetak godina i predsjednik.
Kao inženjer građevine radio je američkim tvrtkama koje su gradile nuklearne elektrane, hidrocentrale, ceste i željeznice. Umirovljen je 1989. godine, a u Hrvatsku i rodni Šibenik prvi se puta vratio 1990. godine.

Tijekom Domovinskog rata aktivno aktivno je sudjelovao u promidžbi Republike Hrvatske i organizirao prikupljanje humanitarne pomoći za Zagreb, Zadar i Šibenik  te Hrvate u Bosni i Hercegovini.