Na radionici na kojoj je bio prisutan velik broj zainteresiranih maslinara, ali i šire javnosti, dr.sc. Šime Marcelić, asistent na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, predstavio je rezidbu na rod, ali se osvrnuo i na samu regenerativnu rezidbu kojom se odstranjuju velike grane na maslini. Isto tako, predstavljeni su glavni uzgojni oblici masline (polikonična vaza i slobodna vaza), kao i koji su razlozi održavanje forme samog uzgojnog oblika, razlike između rodne i izrođene grane te vodopije.

Primjerom se pokazala razlika između rodne i izrođene grane te vodopije. Što se tiče gnojidbe dao se naglasak na važnost korištenja komine, ostataka od rezidbe i ostalih organskih gnojiva, ali i istaknulo da temelj svake gnojidbe mora biti analiza tla i lista kako bi se smanjio negativni utjecaj na okoliš prekomjernom gnojidbom.

Radionica se održala u okviru prekograničnog projekta Razvojne agencije ŠKŽ „TAKE IT SLOW“ (engl. Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow) čiji je cilj brendirati Jadransku regiju, način života te njena prirodna i kulturno-povijesna bogatstva i vrijednosti, a kojeg Razvojna agencija provodi u konzorciju s 12 partnera s hrvatske i talijanske strane jadranske obale. Budući da je cijeli projekt, ali i predmetna aktivnost usmjerena prema poticanju kulture prehrane, gastronomije i stila života kroz održive turističke proizvode i usluge, Šibensko-kninska županija se usmjerila prema ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji, osobito s obzirom na suvremeni način života i povećanu potražnju za ekološkim proizvodima.

Krajem ožujka/početkom travnja planirana je i druga terenska radionica Cijepljenje ili navrtanje maslina s fokusom na osnovne razloge cijepljenja masline. Radionice će se održati ovisno o vremenskim uvjetima te za točan termin i vrijeme održavanja pozivamo vas da pratite službene stranice Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

“Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” (TAKE IT SLOW) strateški je turistički projekt vrijedan više od 3,7 milijuna eura, sufinanciran (85%) iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska.