Lokacija u Zatonu odabrana je na prijedlog Kulturno ekološke udruge "Caretta caretta" iz Zatona. Na akciji koja je trajala gotovo 4 sata prikupljen je samo dio raznolikog otpada u kojem su dominirale automobilske gume, konopci i plastika, ali vrijedni ronioci izronili su još i dijelove linoleumskog poda, auto-radio, bojler, akumulator, lopate, ženske sandale, mobitel te par sunčanih naočala. 

Također, pronađena je i eksplozivna naprava koja, prema mišljenju dežurnog pirotehničara, datira iz Drugog svjetskog rata. 

I ova akcija pokazala je koliko je bitno podizanje svijesti ljudi o onečišćenju morskog okoliša te djelovanje kako bi se to onečišćenje smanjilo. Na videu snimljenom od strane ronioca vidljivo je da na morskom dnu Zatona itekako ima još posla koji se u četiri sata nije mogao odraditi te će biti potrebno još mnogo akcija kako bi zablistalo u svom prirodnom sjaju. 

- Mnogi se pitaju zašto su ovakve akcije potrebne, jer nisu upoznati s osnovnim procesima koji se odvijaju u moru. More, kao i svaki drugi ekosustav ima svoje prirodne karakteristike, kako fizičke tako i kemijske i samo sebi je dostatno, međutim unošenjem stranih tvari kojima tamo nije prirodno mjesto dolazi do određenih okom nevidljivih kemijskih i fizičkih procesa koji većinom negativno utječu na morski ekosustav. Danas je kao svjetski problem istaknuto onečišćenje plastikom. Plastika iako kemijski uglavnom neutralan inertan materijal u morskoj vodi pod utjecajem različitih čimbenika erodira te dolazi do usitnjavanja tih čestica na mikro veličinu koje potom utječu na morske organizme u vidu hepatičkog stresa, poremećaja reproduktivne aktivnosti, smanjenog rasta, začepljenja probavnog sustava te raznih malformacija u vidu tumora i drugih bolesti. Također, problem predstavlja i vezanje određenih zagađivala na površini čestica mikroplastike, poput postojanih organskih zagađivala, pesticida koji imaju toksičan učinak na žive organizme. Najbolji primjer su školjkaši koji su filter-feeders-i, odnosno, hrane se filtriranjem morske vode te na ovaj način unose čestice mikroplastike koje dovode do začepljenja njihovog dišnog i probavnog sustava te još dodatno akumuliraju određene toksine u svom tijelu. Uz, plastiku problem predstavlja i svima poznato kemijsko onečišćenje koje dolazi iz otpada kao što su akumulatori, baterije i drugi uređaji. Na kraju ovog kratkog, ali edukativnog odlomka, potrebno se zapitati i koliko ovo sve utječe na ljude i predstavlja li rizik za ljudsko zdravlje – poručuju iz Udruge EMEDEA. 

Projekt Plavi Jadran nastao je zbog potrebe za smanjenjem onečišćenja morskog okoliša te potrebe za podizanjem svijesti lokalnog stanovništva o postojanju onečišćenja te njegovim posljedicama kako na prirodu tako i na samo zdravlje čovjeka. 

Projekt provodi Udruga EMEDEA u partnerstvu s Javnom ustanovom Razvojnom agencijom Šibensko-kninske županije, a planirano je održavanje 5 ekoloških akcija čišćenja podmorja na 5 lokacija na području grada Šibenika. Sve odabrane lokacije akcija čišćenja nalaze se unutar ekološke mreže NATURA 2000 te predstavljaju bitna staništa za morski i kopneni život. 

Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u iznosu od 40%. Uz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sve aktivnosti financiralo je i 10 donatora:  Auto kuća Gašperov d.o.o., Djelo d.o.o., Jolly Eko d.o.o., Mare Yachting d.o.o., MARINA ŠIBENIK d.o.o. (D-Marin Mandalina), VINARIJA VINOPLOD d.o.o., VODOVOD I ODVODNJA Šibenik d.o.o., Turistička zajednica Krapanj-Brodarica, Turistička zajednica Grada Šibenika i Median, kao medijska podrška.

„Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sadržaj ovog dokumenta u isključivoj je odgovornosti Udruge EMEDEA i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.“