Zapadne ekonomije sve napore i financijske poticaje usmjeravaju u ubrzano zazelenjivanje i jačanju energetske bilance i neovisnosti, a u tu svrhu na raspolaganju su, nekad bismo rekli, basnoslovne svote.

U široj javnosti su trenutno u prvom planu poticaji koji su na raspolaganju za građanstvo, no i gospodarstvu se otvaraju velike mogućnosti. No i projekti ulaganja u OIE podrazumijevaju visoke troškove, ali su, kako ističu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), dugoročno isplativa, jer uz smanjenje troškova energije jačaju i konkurentnost tvrtki, kao i njihov bonitet kod financijskih institucija.

Zbog toga iz njihovog iskustva sve više tvrtki u Hrvatskoj akceptira zelenu tranziciju kao priliku koju se ne propušta, piše Poslovni dnevnik.

Na dispoziciji su i u ovoj godini brojne mjere i izdašne subvencije iz europskih fondova, konkretno, FZOEU je u suradnji s resornim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kroz Modernizacijski fond osigurao više od 50 milijuna eura.

Sredstva će se dodjeljivati za ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije te korištenje obnovljivih izvora energije, a bit će namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz prerađivačke industrije, komunalnim društvima i javnim isporučiteljima vodnih usluga.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u prošloj godini sredstvima iz Modernizacijskog fonda poduprti su projekti ulaganja proizvodnog sektora u OIE s ukupno 42 milijuna eura, a zaključeni su ugovori sa 166 tvrtki, kojima se sredstvima iz Modernizacijskog fonda pokriva do 80 posto troškova.

Radilo se u pravilu o ulaganjima u fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. Važnim u 2024. u FZOEU-u ističu i istraživanje geotermalnog potencijala, projekt na kojem surađuju s Agencijom za ugljikovodike.

Energetska obnova kuća
“Već u ovoj godini bi trebala započeti bušenja kod Velike Gorice i Osijeka, a istraživat će se i područja oko Zaprešića, Siska, Vukovara i Vinkovaca. Ovime želimo otvoriti mogućnost grijanja gradova putem geotermalne energije, što bi imalo značajan učinak na našu energetsku bilancu, kao i omogućiti korištenje geotermalne energije za poljoprivredu”, naglašavaju u FZOEU-u.

No, projekt za koji vlada najveći interes javnosti i ove godine će, potvrđuju u ovoj instituciji, vladati za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, a taj će poziv ujedno biti i financijski najizdašniji.

Ukupno je, naime, predviđeno 120 milijuna eura poticaja za ugradnju toplinske izolacije, energetski učinkovite stolarije i sustava grijanja temeljenih na OIE. U okviru programa će sredstva biti dostupna i za fotonaponske elektrane, kao i za punionice.

Objava poziva namijenjenog vlasnicima obiteljskih kuća u kojima imaju i prebivalište očekuje se najkasnije do kraja veljače, a prijave bi trebale biti elektronskim putem. Po prvi put je, naime, provedba poziva planirana uz korištenje sustava e-građani.

Još je, napominju u FZOEU-u, aktualan i natječaj za pametne gradove, objavljen u prosincu, a osim pametnih rješenja i usluga tijekom 2024. će se poticati i planiranje i formiranje zelene infrastrukture, osobito u urbanim područjima. U planu je i nastaviti s mjerama usmjerenima ka energetski učinkovitom prometu – od kampanja za poticanje biciklizma, uskoro kreću i sa sufinanciranjem kupnje energetski učinkovitih vozila, ali i sa daljnjim poticanjem korištenja OIE za fizičke, ali i pravne osobe.

U financiranju ozelenjavanja poslovanja poduzetnicima će na dispoziciji biti i HAMAG-BICRO.

“I u ovoj godini ćemo nastaviti s pružanjem podrške poduzetnicima, kako savjetodavne, tako i financijske što konkretno znači da ćemo u novoj financijskoj perspektivi (2021.-2027.) nastaviti s provođenjem financijskih instrumenata – zajmova i jamstava. No uz fokus na povećanje produktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, plasiranje financijskih sredstava će zahtijevati uključivanje komponente zelene i/ili digitalne tranzicije te dokazivanje usklađenosti s ciljevima okolišne politike i DNSH principima”, kažu u HAMAG-BICRO-u.

Potonje podrazumijeva da će cjelokupni iznos ulaganja morati zadovoljiti načelo ne činjenja značajne štete.

U 2024. poduzetnicima će na raspolaganju biti financijski instrumenti iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, Europskoga socijalnoga fonda plus, Europskoga fonda za ruralni razvoj te programi iz nacionalnih sredstava. U planu su i investicijski zajmovi za poduzetnike do 100 tisuća eura, kao i zajmovi za obrtna sredstva do 30 tisuća eura, ovisno o programima, te uz kamatne stope povoljnijima od tržišnih i fiksne za cijeli period otplate zajma, što u trenutnoj situaciji volatilnih cijena i rasta kamatnih stopa pruža sigurnost poduzetnicima.

Učinkovito zeleno poslovanje
“Kao i do sada, radit će se o instrumentima za čiju će se realizaciju tražiti niža razina kolateralizacije od one koja je uobičajena u komercijalnom bankarstvu, a sama priprema i prijava zahtjeva je pojednostavljena uz dostupna financijska sredstva u kratkom roku nakon odobrenja”, napominju iz HAMAG-BICRO-a, dodajući da će na raspolaganju biti i pojedinačna i portfeljna jamstva, s pokrićem do 80 posto kredita u komercijalnim financijskim institucijama, čime se također smanjuje potrebna razina kolaterala kao i cijena kredita.

Suradnju HAMAG-BICRO inače ima s većinom banaka na hrvatskom tržištu. U najavi je i natječaj koji će pomoći poduzetnicima u ozelenjavanju njihovog poslovanja, a radi se o Potpori poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, s ciljem ubrzanja i olakšanja prilagodbe gospodarstvenicima novim ekološkim standardima u poslovanju.

U kontekstu NPOO-a u HAMAG-BICRO-u kažu kako se očekuje financiranje najmanje 250 projekata malih i srednjih poduzeća i 40 projekata srednje kapitaliziranih poduzeća. Za prvu grupu iznosi potpora biti će u rasponu od najmanje 70 tisuća do maksimalnih 995.421 eura, dok za drugu kategoriju one sežu od 265.445 do 4.645.298 eura.

Sredstava za zelenu tranziciju, dakle, ne nedostaje, a kako se pokazuje ne manjka ni poduzetničkih projekata koji će se oslanjati na ovu pomoć, jer su i u gospodarstvu svjesni da su ovi programi zamijenili nekadašnje potpore za nove proizvode i radna mjesta ili puno ranije sektorske i potpore za pomoć u restrukturiranju.