Radi se o velikom i zajedničkom strateškom projektu svih sedam obalnih županija kojim će, ukoliko se uspješno realizira, Hrvatska dobiti vrhunski svjetski turistički proizvod.

- Imali smo upravo radni sastanak sa sedam regionalnih koordinatora Jadranske Hrvatske, predstavnicima Ministarstva i fondova europske unije, Hrvatskih cesta i Nacionalnog koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma. Cilj ove panel rasprave je naglasiti važnost Eurovelo 8 Mediteranske rute u Hrvatskoj i pripreme jednog tako velikog projekta te osvijestiti koji su benefiti od njegove realizacije za cijelu Hrvatsku, a posebice Jadransku Hrvatsku. Na prostoru Europske unije postoji 17 Eurovelo ruta, a Eurovelo 8 je jedna od četiri najatraktivnije. Ukupno je duga 1116 kilometara u Jadranskoj Hrvatskoj. Planirani prihodi, ukoliko bi se ta ruta realizirala, trebali bi biti 3,8 milijardi na godišnjoj razini. Mi na ovoj ideji i prikupljanju informacija radimo preko godinu dana s našim predstavnicima koordinacijskog tijela na nacionalnoj razini. I cilj ove panel rasprave je promovirati ovaj projekt u javnosti kako bi se stvorila jedna pozitivna klima na prostoru cijele Jadranske hrvatske za njegovu implementaciju – kazala je Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije. 

Doris Banić, rukovoditeljica odsjeka za ugostiteljstvo i projektna menadžerica za projekte uspostave biciklističkih ruta u Nacionalnom parku Krka, kaže kako se biciklističke rute u Nacionalnom parku Krka oslanjaju na rutu Eurovelo 8 što daje dodatnu vrijednost i samog projekta Eurovelo.

- Sam prolazak biciklista koji idu tom rutom omogućuje višednevni boravak na prostoru Šibensko-kninske županije i obilazak naših ruta u Parku u dužini od 370 kilometara. Naš projekt Krka Bike je dodatna vrijednost turizmu, a cilj je i europske biciklističke federacije kao i strategije cikloturizma u Hrvatskoj razvoj ruralnih prostora, dakle, onih koju su manje razvijeni. Naše rute prolaze, u 90 posto slučajeva, kroz područja koja su slabije prometno opterećena i upravo razvoj cikloturizma na tom području je rezultirao otvaranjem raznih sadržaja, kao što je kuća za odmor i slično. Ono što nedostaje su dodatne usluge u cikloturimu, kao što su standard Bike Friendly, specijalizirani sadržaji koji su namijenjeni isključivo za cikloturiste – pojašnjava Banić.

Zoran Klarić, član Istraživačkog tima Instituta za turizam, Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske, navodi kako je ovo jedna pozitivna rasprava te da smo svi svjesni da je cikloturzam jedan vrlo važan segment turizma. 

- Ne samo deklarativno, već je to jedna vrsta turizma koja danas donosi vrlo velike prihode. Hrvatska je tu napravila dosta velikih iskoraka, ali još spadamo u skupinu nedovoljno razvijenih zemalja u cikloturističkom smislu, ponajviše zbog nerazvijene infrastrukture. Dobri primjer je Slovenija, koja je zadnjih pet godina napravila toliko puno staza i ruta, i to se vidi po njihovim brojkama cikloturista koji dolaze. Švicarska je recimo zemlja koja zarađuje više od cikloturizma nego od skijanja, i to vam sve govori o razvijenosti kod njih. Kriteriji i uvjeti za našu rutu Jadranske regije, su se usmjerili na pridržavanje četiri osnovna principa Eurovela. Recimo, ruta mora biti pogodna za sve vrste biciklista, za obitelji s djecom što se tiče sigurnosti, da je kvalitetna trasa, da se mogu koristiti i touring bicikle ne samo mountain bike – pojasnio je Klarić. 
Spomenimo, EuroVelo mreže europskih biciklističkih staza predstavili su Goran Lepen, direktor odjela za razvoj projekata, Europska biciklistička federacija, Agathe Daudibon, EuroVelo Manager i Marta Orihuel, EuroVelo and Projects Officer.

Na ovom panelu prisustvovali su i Ivica Jujnović, nacionalni koordinator za razvoj biciklističkog prometa, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Melita Milković, viši suradnik u sektoru za građenje, Hrvatske ceste d.o.o., Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske, Tonči Glavina, državni tajnik, Ministarstvo turizma i sporta (TBC), Šime Erlić, državni tajnik, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Lidija Mišćin, konzultantica, Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske i Davorin Belamarić, konzultant, Udruga Sindikat biciklista, Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske te prof. dr. sc. Zoran Klarić, član Istraživačkog tima, Institut za turizam, Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske.

Inače, EuroVelo ili europska mreža biciklističkih ruta, projekt je ECF – Europske biciklističke federacije (European Cyclists’ Federation) i nacionalnih i regionalnih partnera, a glavni mu je cilj povezati postojeće i planirane nacionalne i regionalne biciklističke rute u jedinstvenu europsku mrežu.

Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske svojim je aktivnostima uključeno u projekt EuroVelo od 2016. godine, od kada postoji, odnosno značajnije od 2017. godine od kada je pristupilo članstvu u ECF-u. Od 2017. godine pri Koordinacijskom tijelu za razvoj cikloturizma u okviru Ministarstvu turizma djeluje i Nacionalni EuroVelo koordinacijski centar za Hrvatsku (NECC), a zajedno ga vode članovi Koordinacijskog tijela i Udruga Sindikat biciklista.