Kako bi uzeli u obzir demografske promjene, prije svakih izbora korigira se broj zastupnika za određenu zemlju. Hrvatska, očekivano, ostaje na sadašnjih 12 zastupnika.

Kako bi se osigurala "pozitivna diskriminacija" manjih država, najmanji broj zastupnika za jednu članicu je šest, koliko imaju Cipar, Luksemburg i Malta, a najveći 96, koliko ima Njemačka.

Prema temeljnim ugovorima, Europski parlament može imati maksimalno 750 zastupnika, plus predsjednik Parlamenta. No broj je uvijek manji jer se ostavlja prostor za povećanje ako se tijekom petogodišnjeg mandata EU proširi.

Članice EU, prema diplomatskim izvorima, već su pripremile odluku da se broj mjesta za mandat od 2024. do 2029. poveća na 720. Novih 15 mjesta dodijelit će se državama koje su imale povećanje broja stanovnika. Francuska, Nizozemska i Španjolska dobit će po dva mjesta, a po jedno Belgija, Austrija, Portugal, Poljska, Slovenija, Finska, Latvija, Irska i Danska.

Europski parlament je na početku mandata sadašnjeg saziva imao 751 zastupnika, ali je odlaskom Ujedinjene Kraljevine broj smanjen na 705, a ostala prazna mjesta dodijeljena su članicama, pri čemu je Hrvatska dobila jedno mjesto više. S prijašnjih 11 prešla je na 12. Hrvatska je jedna od članica u kojima je najviše smanjen broj stanovnika.

Slovenija pak konstantno bilježi rast broja stanovnika. Zato će sada dobiti i jedno mjesto više u EP-u te s osam skočiti na devet zastupnika. Dakle, susjedi će u sljedećem sazivu EP-a imati samo tri zastupnika manje od Hrvatske, piše novinar Jutarnjeg lista Augustin Palokaj.